Brže od pregledniku!
114 odnosi: Újpesti Torna Egylet (vaterpolo), Azijsko klupsko vaterpolsko prvenstvo, Španjolska, Barcelona, Budapesti Honvéd SE, Budapesti Vasutas Sport Club (vaterpolo), BVK Crvena zvezda Beograd, Circolo Nautico Posillipo, Club Natació Atlètic Barceloneta, Club Natació Barcelona, Club Natació Catalunya, Club Natació Montjuïc, Crna Gora, CSK VMF Moskva, CUS d'Annunzio, Dinamo Moskva (vaterpolo), Euroliga 1996./97. (vaterpolo), Euroliga 1997./98. (vaterpolo), Euroliga 1998./99. (vaterpolo), Euroliga 1999./00. (vaterpolo), Euroliga 2000./01. (vaterpolo), Euroliga 2001./02. (vaterpolo), Euroliga 2002./03. (vaterpolo), Euroliga 2003./04. (vaterpolo), Euroliga 2004./05. (vaterpolo), Euroliga 2005./06. (vaterpolo), Euroliga 2006./07. (vaterpolo), Euroliga 2007./08. (vaterpolo), Euroliga 2008./09. (vaterpolo), Euroliga 2009./10. (vaterpolo), Euroliga 2010./11. (vaterpolo), Euroliga 2011./12. (vaterpolo), Euroliga 2012./13. (vaterpolo), Euroliga 2013./14. (vaterpolo), Euroliga 2014./15. (vaterpolo), Europska plivačka federacija, Europsko prvenstvo u vaterpolu, Ferencvárosi Torna Club (vaterpolo), Grčka, Hrvatska, Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb, Italija, Jugoslavija (razdvojba), Kazahstan, Kup europskih prvaka 1963./64. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1964./65. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1965./66. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1966./67. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1967./68. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1968./69. (vaterpolo), ..., Kup europskih prvaka 1969./70. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1970./71. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1971./72. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1972./73. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1973./74. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1974./75. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1975./76. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1976./77. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1977./78. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1978./79. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1979./80. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1980./81. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1981./82. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1982./83. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1983./84. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1984./85. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1985./86. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1986./87. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1987./88. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1988./89. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1989./90. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1990./91. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1991./1992. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1992./93. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1993./94. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1994./95. (vaterpolo), Kup europskih prvaka 1995./96. (vaterpolo), LEN Eurokup, LEN Liga prvaka 2015./16., LEN Liga prvaka 2016./17., LEN Liga prvaka 2017./18., LEN Liga prvaka 2018./19., LEN Liga prvaka 2019./20., Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Olympiakos Pirej (vaterpolo), Orvosegyetem Sport Club (vaterpolo), Pro Recco, Prva hrvatska vaterpolska liga, Rumunjska, Rusija, Savezna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Srbija, Srbija i Crna Gora, Svjetsko prvenstvo u vaterpolu, Szolnoki Vízilabda Sportclub, Vasas Sport Club (vaterpolo), Vaterpolo, Vaterpolo klub Bečej, Vaterpolo klub Jadran Herceg-Novi, Vaterpolo klub Partizan Beograd, Vaterpolo klub Primorac Kotor, Vaterpolo klub Radnički Kragujevac, Vaterpolski klub Jug Dubrovnik, Vaterpolski klub POŠK Split, Vaterpolski klub Primorje Rijeka, VK Jadran, Wasserfreunde Spandau 04 Berlin, Zapadna Njemačka, 2015., 30. svibnja. Proširite indeks (64 više) »
Újpesti Torna Egylet (vaterpolo)
UTE je mađarski vaterpolski klub iz grada Budimpešte, iz četvrti Újpest.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Újpesti Torna Egylet (vaterpolo) · Vidi više »
Azijsko klupsko vaterpolsko prvenstvo
Azijska klupska vaterpolska prvenstva održavaju se od 1999.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Azijsko klupsko vaterpolsko prvenstvo · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Španjolska · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Barcelona · Vidi više »
Budapesti Honvéd SE
Domino BHSE je mađarski vaterpolski klub iz Budimpešte.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Budapesti Honvéd SE · Vidi više »
Budapesti Vasutas Sport Club (vaterpolo)
Budapesti Vasutas Sport Club je mađarsko športsko društvo iz Budimpešte; u svom sastavu ima i vaterpolski klub.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Budapesti Vasutas Sport Club (vaterpolo) · Vidi više »
BVK Crvena zvezda Beograd
Beogradski vaterpolo klub Crvena zvezda, srpski vaterpolski klub iz Beograda.
Novi!!: LEN Liga prvaka i BVK Crvena zvezda Beograd · Vidi više »
Circolo Nautico Posillipo
Circolo Nautico Atlantis Posillipo je talijanski vaterpolski klub iz grada Napulja.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Circolo Nautico Posillipo · Vidi više »
Club Natació Atlètic Barceloneta
Club Natació Atlètic Barceloneta je španjolski vaterpolski klub iz katalonskog grada Barcelone.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Club Natació Atlètic Barceloneta · Vidi više »
Club Natació Barcelona
CN Barcelona je španjolski vaterpolski klub iz grada Barcelone.S 60 osvojenih državnih naslova prvaka je europski rekorder.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Club Natació Barcelona · Vidi više »
Club Natació Catalunya
Club Natació Catalunya je vaterpolski klub iz katalonskog grada Barcelone.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Club Natació Catalunya · Vidi više »
Club Natació Montjuïc
Club Natació Montjuïc je španjolski vaterpolski klub iz katalonskog grada Barcelone.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Club Natació Montjuïc · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Crna Gora · Vidi više »
CSK VMF Moskva
CSK VMF je ruski vaterpolski klub iz grada Moskve.
Novi!!: LEN Liga prvaka i CSK VMF Moskva · Vidi više »
CUS d'Annunzio
CUS "d'Annunzio" je talijanski vaterpolski klub iz Pescare.
Novi!!: LEN Liga prvaka i CUS d'Annunzio · Vidi više »
Dinamo Moskva (vaterpolo)
Dinamo Moskva je ruski vaterpolski klub iz grada Moskve.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Dinamo Moskva (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 1996./97. (vaterpolo)
Ovo je trideset i četvrto izdanje elitnog europskog klupskog vaterpolskog natjecanja koje se više ne naziva Kupom europskih prvaka već Ligom prvaka ili Euroligom.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 1996./97. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 1997./98. (vaterpolo)
Ovo je trideset i peto izdanje elitnog europskog klupskog vaterpolskog natjecanja.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 1997./98. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 1998./99. (vaterpolo)
Euroliga u vaterpolu u sezoni 1998/99.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 1998./99. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 1999./00. (vaterpolo)
Ovo je trideset i sedmo izdanje elitnog europskog klupskog vaterpolskog natjecanja.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 1999./00. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2000./01. (vaterpolo)
Euroligu u vaterpolu sezone 2000./01.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2000./01. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2001./02. (vaterpolo)
Ovo je trideset i deveto izdanje elitnog europskog klupskog vaterpolskog natjecanja.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2001./02. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2002./03. (vaterpolo)
Ovo je četrdeseto izdanje elitnog europskog klupskog vaterpolskog natjecanja.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2002./03. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2003./04. (vaterpolo)
Ovo je četrdeset i prvo izdanje elitnog europskog klupskog vaterpolskog natjecanja.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2003./04. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2004./05. (vaterpolo)
Ovo je četrdeset i drugo izdanje elitnog europskog klupskog vaterpolskog natjecanja.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2004./05. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2005./06. (vaterpolo)
Turnir završne četvorice najboljih klubova se održao u Dubrovniku, 19.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2005./06. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2006./07. (vaterpolo)
Euroliga u vaterpolu u sezoni 2006/07.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2006./07. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2007./08. (vaterpolo)
Euroliga u vaterpolu u sezoni 2007/08.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2007./08. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2008./09. (vaterpolo)
Bez opisa.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2008./09. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2009./10. (vaterpolo)
Ovo je četrdeset i sedmo izdanje elitnog europskog klupskog vaterpolskog natjecanja.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2009./10. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2010./11. (vaterpolo)
Euroliga u vaterpolu u sezoni 2010/11., četrdeset i osmo izdanje elitnog europskog klupskog vaterpolskog natjecanja.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2010./11. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2011./12. (vaterpolo)
Euroliga u vaterpolu u sezoni 2011/12.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2011./12. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2012./13. (vaterpolo)
Sezone 2012./13.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2012./13. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2013./14. (vaterpolo)
Utakmica Jug-Pro Recco (8:7) 29. siječnja 2014. Euroliga 2013./14.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2013./14. (vaterpolo) · Vidi više »
Euroliga 2014./15. (vaterpolo)
Euroliga 2014./15.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Euroliga 2014./15. (vaterpolo) · Vidi više »
Europska plivačka federacija
Europska plivačka federacija (fra. izvornik Ligue Européenne de Natation), međ.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Europska plivačka federacija · Vidi više »
Europsko prvenstvo u vaterpolu
Europsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce se održavaju od 1981. svake druge godine, a do tada uz iznimke, održavala su se svake četiri godine.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Europsko prvenstvo u vaterpolu · Vidi više »
Ferencvárosi Torna Club (vaterpolo)
Ferencvárosi Torna Club je mađarski vaterpolski klub iz Budimpešte.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Ferencvárosi Torna Club (vaterpolo) · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Grčka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb
Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost (HAVK Mladost) je hrvatski vaterpolski klub iz Zagreba, dio Hrvatskog akademskog športskog društva Mladost.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Italija · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kazahstan · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1963./64. (vaterpolo)
Prvo izdanje Kupa europskih prvaka u vaterpolu odigrano je u sezoni 1963./64. u Zagrebu u Jugoslaviji.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1963./64. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1964./65. (vaterpolo)
Drugo izdanje Kupa europskih prvaka u vaterpolu odigrano je u sezoni 1964./1965. u Milanu u Italiji.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1964./65. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1965./66. (vaterpolo)
Ovo je treće izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1965./66. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1966./67. (vaterpolo)
Ovo je četvrto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1966./67. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1967./68. (vaterpolo)
Kup europskih prvaka 1967./68. igralo je 9 momčadi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1967./68. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1968./69. (vaterpolo)
Kup europskih prvaka 1968./69. igralo je 8 momčadi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1968./69. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1969./70. (vaterpolo)
Kup europskih prvaka 1969./70. igralo je 8 momčadi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1969./70. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1970./71. (vaterpolo)
Ovo je osmo izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1970./71. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1971./72. (vaterpolo)
Kup europskih prvaka 1971./72. igralo je 8 momčadi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1971./72. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1972./73. (vaterpolo)
Ovo je deseto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1972./73. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1973./74. (vaterpolo)
Ovo je jedanaesto izdanje Kupa europskih prvaka i prvo u kojem je sudjelovalo deset momčadi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1973./74. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1974./75. (vaterpolo)
Ovo je dvanaesto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1974./75. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1975./76. (vaterpolo)
Ovo je trinaesto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1975./76. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1976./77. (vaterpolo)
Ovo je četrnaesto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1976./77. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1977./78. (vaterpolo)
Ovo je petnaesto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1977./78. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1978./79. (vaterpolo)
Ovo je šesnaesto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1978./79. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1979./80. (vaterpolo)
Ovo je sedamnaesto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1979./80. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1980./81. (vaterpolo)
Kup europskih prvaka 1980./81. u vaterpolu igralo je 8 momčadi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1980./81. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1981./82. (vaterpolo)
Ovo je devetnaesto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1981./82. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1982./83. (vaterpolo)
Ovo je dvadeseto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1982./83. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1983./84. (vaterpolo)
Ovo je dvadeset i prvo izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1983./84. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1984./85. (vaterpolo)
Ovo je dvadeset i drugo izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1984./85. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1985./86. (vaterpolo)
Ovo je dvadeset i treće izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1985./86. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1986./87. (vaterpolo)
Ovo je dvadeset i četvrto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1986./87. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1987./88. (vaterpolo)
Ovo je dvadeset i peto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1987./88. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1988./89. (vaterpolo)
Ovo je dvadeset i šesto izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1988./89. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1989./90. (vaterpolo)
Kup europskih prvaka 1989./90. igralo je 8 momčadi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1989./90. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1990./91. (vaterpolo)
Kup europskih prvaka 1990./91. igralo je 8 momčadi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1990./91. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1991./1992. (vaterpolo)
Kup europskih prvaka u vaterpolu u sezoni 1991/92.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1991./1992. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1992./93. (vaterpolo)
U završnici Kup europskih prvaka 1992./93.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1992./93. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1993./94. (vaterpolo)
Ovo je trideset i prvo izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1993./94. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1994./95. (vaterpolo)
Ovo je trideset i drugo izdanje Kupa europskih prvaka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1994./95. (vaterpolo) · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1995./96. (vaterpolo)
Kup europskih prvaka 1995./96. u završnici je igralo 8 momčadi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Kup europskih prvaka 1995./96. (vaterpolo) · Vidi više »
LEN Eurokup
LEN Eurokup (eng. LEN Euro Cup) je europsko vaterpolsko natjecanje u kojem sudjeluju klubovi koji su se plasirali na ljestvici iza klubova koji su izborili pravo sudjelovanja u Euroligi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i LEN Eurokup · Vidi više »
LEN Liga prvaka 2015./16.
LEN Liga prvaka 2015./16.
Novi!!: LEN Liga prvaka i LEN Liga prvaka 2015./16. · Vidi više »
LEN Liga prvaka 2016./17.
LEN Liga prvaka (eng. LEN Champions League) za 2016./17.
Novi!!: LEN Liga prvaka i LEN Liga prvaka 2016./17. · Vidi više »
LEN Liga prvaka 2017./18.
LEN Liga prvaka (eng. LEN Champions League) za 2017./18.
Novi!!: LEN Liga prvaka i LEN Liga prvaka 2017./18. · Vidi više »
LEN Liga prvaka 2018./19.
LEN Liga prvaka (eng. LEN Champions League) za 2018./19.
Novi!!: LEN Liga prvaka i LEN Liga prvaka 2018./19. · Vidi više »
LEN Liga prvaka 2019./20.
LEN Liga prvaka (eng. LEN Champions League) za 2019./20.
Novi!!: LEN Liga prvaka i LEN Liga prvaka 2019./20. · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: LEN Liga prvaka i Mađarska · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Olympiakos Pirej (vaterpolo)
Vidi članak Olympiakos CFP za sportsko društvo "Olympiakos" Olympiakos je grčki vaterpolo klub iz Pireja.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Olympiakos Pirej (vaterpolo) · Vidi više »
Orvosegyetem Sport Club (vaterpolo)
Orvosegyetem Sport Club (kratica: OSC) je mađarski vaterpolski klub iz Budimpešte.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Orvosegyetem Sport Club (vaterpolo) · Vidi više »
Pro Recco
Pro Recco (Associazione Sportiva Pro Recco) je talijanski vaterpolski klub iz Recca.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Pro Recco · Vidi više »
Prva hrvatska vaterpolska liga
Prva hrvatska vaterpolo liga predstavlja najviši rang vaterpolskog prvenstva Hrvatske.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Prva hrvatska vaterpolska liga · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Rumunjska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Rusija · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu
Svjetska prvenstva u vaterpolu za muškarce održavala su se u nepravilnim razmacima od 1973.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu · Vidi više »
Szolnoki Vízilabda Sportclub
Szolnoki Vízilabda Sportclub je mađarski vaterpolski klub iz grada Szolnoka.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Szolnoki Vízilabda Sportclub · Vidi više »
Vasas Sport Club (vaterpolo)
Vasas Sport Club je mađarski vaterpolski klub iz Budimpešte.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Vasas Sport Club (vaterpolo) · Vidi više »
Vaterpolo
Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).
Novi!!: LEN Liga prvaka i Vaterpolo · Vidi više »
Vaterpolo klub Bečej
Bečej je bivši srbijanski vaterpolski klub iz Bečeja.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Vaterpolo klub Bečej · Vidi više »
Vaterpolo klub Jadran Herceg-Novi
VK Jadran je crnogorski vaterpolski klub iz gradića Herceg-Novog.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Vaterpolo klub Jadran Herceg-Novi · Vidi više »
Vaterpolo klub Partizan Beograd
Partizan je srbijanski vaterpolski klub iz Beograda.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Vaterpolo klub Partizan Beograd · Vidi više »
Vaterpolo klub Primorac Kotor
VK Primorac je crnogorski vaterpolski klub iz gradića Kotora.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Vaterpolo klub Primorac Kotor · Vidi više »
Vaterpolo klub Radnički Kragujevac
Vaterpolo klub Radnički Kragujevac (Ватерполо клуб Раднички Крагујевац), srpski vaterpolski klub iz Kragujevca.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Vaterpolo klub Radnički Kragujevac · Vidi više »
Vaterpolski klub Jug Dubrovnik
Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje (VK Jug AO) je hrvatski vaterpolski klub iz Dubrovnika utemeljen 1923. godine.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Vaterpolski klub Jug Dubrovnik · Vidi više »
Vaterpolski klub POŠK Split
VK POŠK je vaterpolski klub iz Splita, osnovan 1937.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Vaterpolski klub POŠK Split · Vidi više »
Vaterpolski klub Primorje Rijeka
Priznanje za 1. stoljeće Bazeni Kantrida Medalje igrača i priznanje Klubu Vaterpolska utakmica Primorja i Opatije u Crikvenici Vaterpolski klub Primorje EB je vaterpolski klub iz Rijeke.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Vaterpolski klub Primorje Rijeka · Vidi više »
VK Jadran
Vaterpolski klubovi.
Novi!!: LEN Liga prvaka i VK Jadran · Vidi više »
Wasserfreunde Spandau 04 Berlin
thumb Wasserfreunde Spandau 04 je njemački vaterpolski klub iz Berlina.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Wasserfreunde Spandau 04 Berlin · Vidi više »
Zapadna Njemačka
Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland), povijesni i najčešći je naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Savezne Republike.
Novi!!: LEN Liga prvaka i Zapadna Njemačka · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: LEN Liga prvaka i 2015. · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: LEN Liga prvaka i 30. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Euroliga (vaterpolo), Europska klupska natjecanja u vaterpolu, Kup europskih prvaka (vaterpolo).
