Brže od pregledniku!
35 odnosi: Aldebaran, Astronomija, Astronomska jedinica, Brzina svjetlosti, Daljina, Duljina, Efemeride, Geostacionarni satelit, Gregorijanski kalendar, Heliosfera, Julijanska godina (astronomija), Komet Hale-Bopp, Komunikacijski satelit, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Merkur, Mjesec, Niska orbita oko Zemlje, Oortov oblak, Pioneer 10, Planetarna putanja, Pluton, Proksima Centaura, Radiometrija, Sekunda, Stopa, Sunčev sustav, Sunce, Svjetlosna godina, Svjetlost, Telekomunikacija, Teorija relativnosti, Vakuum, Vrijeme (fizika), Zemlja, 90377 Sedna.
Aldebaran
Aldebaran (α Tauri) je najsjajnija zvijezda u zviježđu Bik.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Aldebaran · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Astronomija · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Astronomska jedinica · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Daljina
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta).
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Daljina · Vidi više »
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Duljina · Vidi više »
Efemeride
Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Efemeride · Vidi više »
Geostacionarni satelit
putanji. Meteorološki satelit (geostacionarni satelit) METEOSAT 8, poznat i kao MSG 1. Geostacionarni satelit (grč. γη (Gea): Zemlja + kasnolat. stationarius: koji miruje) je umjetni Zemljin satelit koji se giba geosinkrono (istodobno s okretanjem Zemlje oko svoje osi), i pod inklinacijom orbite od 0° pa se čini da miruje iznad određene točke na ekvatoru.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Geostacionarni satelit · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Heliosfera
date.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Heliosfera · Vidi više »
Julijanska godina (astronomija)
Julijanska godina je mjerna jedinica za vrijeme, a koristi se u astronomiji.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Julijanska godina (astronomija) · Vidi više »
Komet Hale-Bopp
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. godine u Pazinu. Hale-Bopp (označen kao C/1995 O1) je komet koji se pojavljuje u Sunčevom sustavu svakih 3.100 godina.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Komet Hale-Bopp · Vidi više »
Komunikacijski satelit
eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Prvi aktivni telekomunikacijski satelit bio je Telstar. Komunikacijski satelit ili telekomunikacijski satelit je umjetni Zemljin satelit namijenjeni ponajprije prijenosu informacija (telekomunikacija).
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Komunikacijski satelit · Vidi više »
Međunarodni sustav mjernih jedinica
kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Merkur · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Mjesec · Vidi više »
Niska orbita oko Zemlje
Orbite oko Zemlje. Niska orbita prikazana je svijetloplavom bojom. Niska orbita oko Zemlje (low Earth orbit (LEO)), vrsta orbite umjetnih satelita oko planeta Zemlje.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Niska orbita oko Zemlje · Vidi više »
Oortov oblak
Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Oortov oblak · Vidi više »
Pioneer 10
Pioneer 10 (Pioneer F) je svemirska letelica lansirana 3. ožujka 1972. za istraživanje Sunčeva sustava.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Pioneer 10 · Vidi više »
Planetarna putanja
Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike. Ravnine putanja Neptuna i Plutona sijeku pod kutom od kojih 15°. godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Planetarna putanja ili orbita, u astronomiji i astronautici, je putanja u obliku konike po kojoj se giba nebesko tijelo manje mase u gravitacijskom polju nebeskog tijela veće mase.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Planetarna putanja · Vidi više »
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Pluton · Vidi više »
Proksima Centaura
Proksima Centaura (lat. proxima: najbliža), Proxima Centauri ili Alfa Centaura C je zvijezda najbliža Suncu, udaljena 4,22 svjetlosnih godina, prividne magnitude 11,05.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Proksima Centaura · Vidi više »
Radiometrija
Crookesov radiometar u radu. Fotometar. Radiometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstavaelektromagnetskih valova.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Radiometrija · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Sekunda · Vidi više »
Stopa
°C). Stopa ili fut (engl. foot: stopa; oznaka ft ili podignuta crtica, kao na primjer 3′.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Stopa · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Sunce · Vidi više »
Svjetlosna godina
Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Svjetlosna godina · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Svjetlost · Vidi više »
Telekomunikacija
Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Telekomunikacija · Vidi više »
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Teorija relativnosti · Vidi više »
Vakuum
U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Vakuum · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i Zemlja · Vidi više »
90377 Sedna
90377 Sedna (simbol), trans-neptunski objekt, gotovo sigurno patuljasti planet.
Novi!!: Svjetlosna sekunda i 90377 Sedna · Vidi više »
