Brže od pregledniku!
75 odnosi: Andrej Plenković, Australija, Španjolska, Što je žena?, Brak, Bugarska, Dženderist, Dekonstrukcija, Demokršćanstvo, Downov sindrom, Engleski jezik, Europa, Feminizam, Francuska, Francuska akademija, Franjo, Globalizacija, Heteroseksualnost, Hjernevask, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska biskupska konferencija, Hrvatska demokratska zajednica, Islam, Istospolni brak, Italija, Jacques Derrida, Jacques Lacan, Judith Butler, Julia Kristeva, Kairo, Kanada, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kolonijalizam, Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Kritička teorija, Kulturni marksizam, Latvija, Lezbijski feminizam, LGBT, Libertarijanizam, Litva, Mađarska, Marksizam, Mary Ann Glendon, Michel Foucault, Monique Wittig, Nigerija, Novi Južni Wales, ..., Obitelj, Oklahoma, Peking, Porođaj, Postdženderizam, Postmoderna, Postmoderni feminizam, Ratifikacija, Rodna ideologija, Rodni studiji, Seksualna orijentacija, Seksualnost, Separatistički feminizam, Simone de Beauvoir, Sjedinjene Američke Države, Slovačka, Spol i rod, Sveta Stolica, Sveučilište u Cambridgeu, Teksas, Teorija queera, Transseksualnost, Ujedinjeni narodi, Verbum, Zdravstveni odgoj u Hrvatskoj. Proširite indeks (25 više) »
Andrej Plenković
Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.), hrvatski političar, pravnik i diplomat, 12.
Novi!!: Antirodni pokret i Andrej Plenković · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Antirodni pokret i Australija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Antirodni pokret i Španjolska · Vidi više »
Što je žena?
Što je žena? (eng. What is a woman?), američki je dokumentarni film iz 2022.
Novi!!: Antirodni pokret i Što je žena? · Vidi više »
Brak
vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).
Novi!!: Antirodni pokret i Brak · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Antirodni pokret i Bugarska · Vidi više »
Dženderist
Dženderist (njem. "Genderist", tal. "genderista", češki "genderist") je (kontroverzan i nerijetko pežorativan) naziv za osobu čiji je društveni angažman i praktični način postupanja u životu („praxis“)", ", prepoznaje kao obilježen privrženošću tzv.
Novi!!: Antirodni pokret i Dženderist · Vidi više »
Dekonstrukcija
Dekonstrukcija kao filozofska doktrina je sustav analize i kritike koja vodi ka razotkrivanju razlika između strukture i osnove značenja subjekta.
Novi!!: Antirodni pokret i Dekonstrukcija · Vidi više »
Demokršćanstvo
Demokršćanstvo ili kršćanska demokracija je naziv za razne političke ideologije, pokrete i stranke koje se zalažu za oživotvorenje kršćanskih vrijednosti u političkom životu društva te nastoje pomiriti kršćanska vjerska, etička i društvena načela s institucijama suvremene demokratske države.
Novi!!: Antirodni pokret i Demokršćanstvo · Vidi više »
Downov sindrom
Downov sindrom je oblik sindroma koji se javlja kao posljedica anomalije kromosoma 21.
Novi!!: Antirodni pokret i Downov sindrom · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Antirodni pokret i Engleski jezik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Antirodni pokret i Europa · Vidi više »
Feminizam
Feminizam je naziv za skupinu političkih pokreta kojima je cilj društvena, socijalna, politička i ekonomska ravnopravnost spolova, odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca.
Novi!!: Antirodni pokret i Feminizam · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Antirodni pokret i Francuska · Vidi više »
Francuska akademija
Institut de France, sjedište Francuske akademije Kardinal Richelieu, osnivač Francuske akademije Francuska akademija (fra.: Académie française) je znanstvena ustanova u Francuskoj koju je 1635. osnovao kardinal Richelieu, sa zadatkom promicanja i njegovanja francuske literature i francuskog jezika, a on sam je djelovao kao mecena.
Novi!!: Antirodni pokret i Francuska akademija · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: Antirodni pokret i Franjo · Vidi više »
Globalizacija
Globalizacija je skup procesa (gospodarskih, društvenih, političkih i kulturnih) koji vode preobrazbi životnih uvjeta te sve većoj povezanosti i međuovisnosti pojedinih dijelova suvremenog svijeta.
Novi!!: Antirodni pokret i Globalizacija · Vidi više »
Heteroseksualnost
Inačica simbola heteroseksualnosti Heteroseksualnost je fizička, seksualna, emocionalna i duhovna privlačnost prema osobama suprotnog spola (muško i žensko).
Novi!!: Antirodni pokret i Heteroseksualnost · Vidi više »
Hjernevask
Hjernevask (hrv. Pranje mozga) naziv je norveške popularno-znanstvene dokumentarne serije koja je emitirana na norveškoj televiziji 2010.
Novi!!: Antirodni pokret i Hjernevask · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Antirodni pokret i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Antirodni pokret i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska biskupska konferencija
Hrvatska biskupska konferencija (skr. HBK), trajna je ustanova Apostolske Stolice i biskupska konferencija Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Antirodni pokret i Hrvatska biskupska konferencija · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Antirodni pokret i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Antirodni pokret i Islam · Vidi više »
Istospolni brak
Istospolni brak, zvan i gay brak, brak je između dviju osoba istog spola, bilo kao civilna ili religijska svečanost.
Novi!!: Antirodni pokret i Istospolni brak · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Antirodni pokret i Italija · Vidi više »
Jacques Derrida
Jacques Derrida (El-Biar, Alžir, 15. srpnja 1930. – Pariz, Francuska, 8. listopada 2004.), francuski filozof postmodernizma, začetnik pokreta dekonstrukcije.
Novi!!: Antirodni pokret i Jacques Derrida · Vidi više »
Jacques Lacan
Jacques Marie Émile Lacan (Pariz, 13. travnja 1901. – Pariz, 9. rujna 1981.), francuski psihoanalitičar i psihijatar.
Novi!!: Antirodni pokret i Jacques Lacan · Vidi više »
Judith Butler
Judith Pamela Butler (Cleveland, Ohio, 24. veljače 1956.), američka filozofkinja poststrukturalizma, (pristupljeno 11. prosinca 2017.) dopisna članica Britanske akademije.
Novi!!: Antirodni pokret i Judith Butler · Vidi više »
Julia Kristeva
Julia Kristeva u Parizu 2008. Julia Kristeva (bugarski: Юлия Кръстева), (Sliven, Bugarska 24. lipnja 1941.) je bugarska lingvistica, filozofkinja, psihoanalitičarka i feministica, koja živi i djeluje u Parizu.
Novi!!: Antirodni pokret i Julia Kristeva · Vidi više »
Kairo
Kairo (arapski: القاهرة) je glavni grad Egipta.
Novi!!: Antirodni pokret i Kairo · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Antirodni pokret i Kanada · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Antirodni pokret i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Antirodni pokret i Katolička Crkva · Vidi više »
Kolonijalizam
Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.
Novi!!: Antirodni pokret i Kolonijalizam · Vidi više »
Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji međunarodni je ugovor sastavljen pod okriljem Vijeća Europe koji je potpisan 11. svibnja 2011. u Istanbulu, zbog čega je poznat još i kao Istanbulska konvencija.
Novi!!: Antirodni pokret i Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji · Vidi više »
Kritička teorija
Kritička teorija je refleksivna procjena i kritika društva i kulture primjenom znanja iz društvenih i humanističkih znanosti kako bi razotkrile i izazvale strukture moći.
Novi!!: Antirodni pokret i Kritička teorija · Vidi više »
Kulturni marksizam
Antonio Gramsci (1891. – 1937.), talijanski marksistički novinar i ideolog, modernog je intelektualca sagledavao kao pragmatičara koji upravljanjem i organiziranjem producira društvenu hegemoniju, putem obrazovnog sustava i medija. Njegov uvid je imao izvor u dugogodišnjem uređivanju socijalističkih novina. Kulturni marksizam ili kulturni boljševizam (uljudbeni marksizam/boljševizam; njem. Kulturmarxismus, engl. Cultural Marxism) je termin koji je prihvaćen – osobito u krugovima desničara (pogotovo krajnjih desničara i alternativne desnice) u SAD-u – za djelovanja intelektualaca na lijevoj strani političkog spektra, kojima se pripisuje vođenje »akademskog i intelektualnog kulturalnog rata« čiji cilj je navodno »sustavno uništiti zapadnu kulturu i tradicije«.Merquior, J.G.(1986).Western Marxism, University of California Press/Paladin Books, Neki autori u najnovije vrijeme ukazuju da ne postoji takav ljevičarski kulturalni rat protiv zapadne kulture i tradicija, te nalaze da širenje predodžbe o kulturnom marksizmu predstavlja teoriju urote, te dokazuju da ta teorija urote sadržava i antisemitske elemente. Drugi autori, pak, termin »kulturni marksizam« koriste kako bi naprosto opisali marksistička nastojanja da ostvare kulturalni utjecaj u društvima zapadnih zemalja, bez nekih iskazivanja desničarskih antagonizama prema ljevici. Belgijski politolog Jerome Jamin ukazuje da je termin »kulturni marksizam« korišten i od strane ljevičara i od strane desničara kao iskaz posve otvorenih nastojanja marksizma da pridonesu temeljitoj promjeni društva, ali se kao politički korektni termin za takva nastojanja promovira u najnovije vrijeme naziv »kritička teorija« (kojega utjecajni marksist Douglas Kellner 2018. godine posve izričito koristi kao sinonim za – »kulturni marksizam«), a autore koji nastavljaju koristiti termin »kulturni marksizam« se etiketira kao »teoretičare urote«. Kao izdanak zapadnog marksizma (pogotovo misli Antonija Gramscija i Frankfurtske škole) čija popularnost kao metode izučavanja kulture raste 1960-tih, kulturni marksizam (tj. »kritička teorija«) tvrdi da povijesne pojave koje izgledaju kao tradicionalni kulturni fenomen u zapadnom društvu – primjerice težnja za individualnim postignućima povezana s kapitalizmom, nacionalizmom, nuklearnom obitelji, uloge spola, rase i drugi oblicima kulturnog identiteta – predstavljaju tek prikaze povijesnih zbivanja koji se koriste radi opravdanja i održavanja postojeće hijerarhije. Kulturni marksisti koriste marksističke metode (povijesna istraživanja, identifikacija gospodarskog interesa, proučavanje međusobno uvjetovanih odnosa između dijelova društvenog poretka) u nastojanju da protumače složenost moći u suvremenom društvu, te kako bi mogli kritizirati ono što je – kako kulturni marksisti predlažu – prirodno, ali je u stvari ideološki određeno. Neki autori pozivaju na oprez, jer konzervativci nerijetko identificiraju liberalne ideje s kulturnim marksizmom – makar je marksizam vrlo različit od liberalizma.
Novi!!: Antirodni pokret i Kulturni marksizam · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Antirodni pokret i Latvija · Vidi više »
Lezbijski feminizam
Lezbijski feminizam je pokret koji se razvio u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi 1970-ih i 1980-ih kao struja unutar feminizma koja je držala kako heteroseksualnost predstavlja jednu od institucija patrijarhata, te je žene, žele li se osloboditi ugnjetavanja, moraju odbaciti, odnosno prihvatiti lezbijstvo.
Novi!!: Antirodni pokret i Lezbijski feminizam · Vidi više »
LGBT
Zastava duginih boja – danas najčešće korišten simbol LGBT-zajednice LGBT ili LGBTQIA+ jest engleska pokrata za lesbian, gay, bisexual, trans, questioning, queer, intersex, androgynous/agender/asexual/aromantic.
Novi!!: Antirodni pokret i LGBT · Vidi više »
Libertarijanizam
Libertarijanizam je politička filozofija koja podržava osobne slobode, osobito slobodu izražavanja i akcije.
Novi!!: Antirodni pokret i Libertarijanizam · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Antirodni pokret i Litva · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Antirodni pokret i Mađarska · Vidi više »
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Novi!!: Antirodni pokret i Marksizam · Vidi više »
Mary Ann Glendon
Mary Ann Glendon (Dalton, Massachusetts, 7. listopada 1938.) profesorica je ustavnog i međunarodnog prava na sveučilištu Harvard, te predsjednice Komisije za neotuđiva prava Državnog tajništva Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Antirodni pokret i Mary Ann Glendon · Vidi više »
Michel Foucault
Michel Foucault 1974. Michel Foucault (Poitiers, 15. listopada 1926. – Pariz, 25. lipnja 1984.), francuski filozof.
Novi!!: Antirodni pokret i Michel Foucault · Vidi više »
Monique Wittig
Monique Wittig (Dannemarie, Haut-Rhin, Francuska 13. srpnja, 1935. – Tucson, Arizona, Sjedinjene Američke Države, 2. srpnja 2003.), francusko-američka književnica, te feministička i lezbijska teoretičarka i aktivistica.
Novi!!: Antirodni pokret i Monique Wittig · Vidi više »
Nigerija
Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: Antirodni pokret i Nigerija · Vidi više »
Novi Južni Wales
Novi Južni Wales (eng. New South Wales, kratica NSW), je savezna država na jugoistoku Australije, i po stanovništvu i ekonomiji je najveća savezna država u australskoj federaciji.
Novi!!: Antirodni pokret i Novi Južni Wales · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Antirodni pokret i Obitelj · Vidi više »
Oklahoma
Oklahoma, savezna država u središnjem dijelu SAD-a koja se prostire na oko 180,000 četvornih kilometara, pretežno brežuljkastog kraja, smještenog sjeverno od rijeke Red River.
Novi!!: Antirodni pokret i Oklahoma · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Antirodni pokret i Peking · Vidi više »
Porođaj
Majka i novorođenče Presijecanje pupčane vrpce ili porod je završetak trudnoće tj.
Novi!!: Antirodni pokret i Porođaj · Vidi više »
Postdženderizam
Postdženderizam (eng. "Postgenderism") je naziv za promišljanja i zalaganja da se u skoroj budućnosti primjenom tehnologije redizajnira ljudski rod na način da se dokinu razlike između muškog i ženskog spola.
Novi!!: Antirodni pokret i Postdženderizam · Vidi više »
Postmoderna
internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.
Novi!!: Antirodni pokret i Postmoderna · Vidi više »
Postmoderni feminizam
Postmoderni feminizam ili feminizam trećeg vala je naziv za noviju formu feminizma, formiranu u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 1980-ih i 1990-ih.
Novi!!: Antirodni pokret i Postmoderni feminizam · Vidi više »
Ratifikacija
Ratifikacija jednostrani je međunarodni čin kojim država na međunarodnom planu daje svoj pristanak da bude vezana međunarodnim ugovorom.
Novi!!: Antirodni pokret i Ratifikacija · Vidi više »
Rodna ideologija
Rodna ideologija, rodna teorija ili dženderizam (njem. "Genderismus", tal. "genderismo", španjolski "generismo") je termin kojim pobornici antirodnog pokreta označavaju pobornike najnovijeg oblika feminizma ("feminizam trećeg vala") i zajednicu LGBTQ aktivista.
Novi!!: Antirodni pokret i Rodna ideologija · Vidi više »
Rodni studiji
Rodni studiji (eng. "Gender studies") je naziv za područje interdisciplinarnog proučavanja roda, rodnog identiteta i pojava vezanih uz njih.
Novi!!: Antirodni pokret i Rodni studiji · Vidi više »
Seksualna orijentacija
Seksualna orijentacija trajni je obrazac romantične ili seksualne privlačnosti (ili njihove kombinacije) prema osobama suprotnog spola ili roda, istog spola ili roda, ili prema obama spolovima ili više njih.
Novi!!: Antirodni pokret i Seksualna orijentacija · Vidi više »
Seksualnost
Seksualnost je skup osjećaja, ponašanja, stavova, vrijednosti koji se dovode u vezu sa seksualnom željom i identitetom, to jest postojanjem svakog ljudskog bića kao spolnog i rodnog, te seksualnog.
Novi!!: Antirodni pokret i Seksualnost · Vidi više »
Separatistički feminizam
Separatistički feminizam je ogranak feminizma nastao 1970-ih godina, čiji pobornici smatraju da je za postizanje ravnopravnosti u društvu neophodno da žene žive u potpunosti odvojeno i neovisno od muškaraca, u ženskim zajednicama.
Novi!!: Antirodni pokret i Separatistički feminizam · Vidi više »
Simone de Beauvoir
Simone de Beauvoir Simone Lucie Ernestine Marie Bertrand de Beauvoir (Pariz, 9. siječnja 1908. – Pariz, 14. travnja 1986.), francuska spisateljica, intelektualka, egzistencijalistička filozofkinja, politička aktivistkinja, feministkinja i društvena teoretičarka.
Novi!!: Antirodni pokret i Simone de Beauvoir · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Antirodni pokret i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Antirodni pokret i Slovačka · Vidi više »
Spol i rod
Venere (za ženski spol) i Marsa (za muški spol). Spol (lat. "sexus") je skup anatomskih, fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se među jedinkama iste vrste razlikuju mužjaci i ženke.
Novi!!: Antirodni pokret i Spol i rod · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Antirodni pokret i Sveta Stolica · Vidi više »
Sveučilište u Cambridgeu
Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.
Novi!!: Antirodni pokret i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »
Teksas
Teksas (Texas) je savezna država na jugu Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Antirodni pokret i Teksas · Vidi više »
Teorija queera
Teorija queera nastala je 1990-ih godina iz evoluirajućih koncepata gejskih i lezbijskih studija, ustanovljene feminističke kritike, opće društvene kritike, ali i same gejske i lezbijske politike.
Novi!!: Antirodni pokret i Teorija queera · Vidi više »
Transseksualnost
Transseksualnost postoji kad je osoba naizgled tipične tjelesne spolne diferencijacije uvjerena da pripada suprotnom spolu.
Novi!!: Antirodni pokret i Transseksualnost · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Antirodni pokret i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Verbum
Verbum, hrvatska nakladna i knjižarska kuća iz Splita.
Novi!!: Antirodni pokret i Verbum · Vidi više »
Zdravstveni odgoj u Hrvatskoj
Zdravstveni odgoj je obvezni kurikul uveden u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj odlukom ministra Jovanovića od 28.
Novi!!: Antirodni pokret i Zdravstveni odgoj u Hrvatskoj · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Anti-gender pokret, Antidženderistički pokret, Gender ideologija.
