Brže od pregledniku!
28 odnosi: Apologetika, Armenska dijaspora, Armenski jezik, Armensko pismo, Grčki alfabet, Herodot, Historiografija, Jezikoslovlje, Kavkaz, Književnost, Knjiga, Kršćanstvo, Legenda, Materinski jezik, Mesrop Maštoc, Poezija, Povijest, Renesansa, Roman, Srednji vijek, William Saroyan, 10. stoljeće, 15. stoljeće, 17. stoljeće, 18. stoljeće, 19. stoljeće, 406., 5. stoljeće.
Apologetika
Apologetika (grčki ἀπολογία, hrvatski: "govoreći u obranu", "obrana") je grana teologije.
Novi!!: Armenska književnost i Apologetika · Vidi više »
Armenska dijaspora
Armenska dijaspora odnosi se na armenske zajednice izvan Republike Armenije i samoproglašene de facto neovisne Republike Gorski Karabah.
Novi!!: Armenska književnost i Armenska dijaspora · Vidi više »
Armenski jezik
Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.
Novi!!: Armenska književnost i Armenski jezik · Vidi više »
Armensko pismo
Armensko pismo abeceda je koja se od 405./406.
Novi!!: Armenska književnost i Armensko pismo · Vidi više »
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Novi!!: Armenska književnost i Grčki alfabet · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Armenska književnost i Herodot · Vidi više »
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Novi!!: Armenska književnost i Historiografija · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Armenska književnost i Jezikoslovlje · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Armenska književnost i Kavkaz · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Armenska književnost i Književnost · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Armenska književnost i Knjiga · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Armenska književnost i Kršćanstvo · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Armenska književnost i Legenda · Vidi više »
Materinski jezik
Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.
Novi!!: Armenska književnost i Materinski jezik · Vidi više »
Mesrop Maštoc
Mesrop Maštoc (Hatsik, 362. – Ečmijadzin, 17. veljače 440.), armenski jezikoslovac, izumitelj armenskoga alfabeta, prevoditelj Svetoga pisma, utemeljitelj školstva i pedagoške misli u Armenaca, prosvjetitelj i svetac.
Novi!!: Armenska književnost i Mesrop Maštoc · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Armenska književnost i Poezija · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Armenska književnost i Povijest · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Armenska književnost i Renesansa · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Armenska književnost i Roman · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Armenska književnost i Srednji vijek · Vidi više »
William Saroyan
William Saroyan (Fresno, 31. kolovoza 1908. – Fresno, 18. svibnja 1981.), američki književnik.
Novi!!: Armenska književnost i William Saroyan · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Armenska književnost i 10. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Armenska književnost i 15. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Armenska književnost i 17. stoljeće · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Armenska književnost i 18. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Armenska književnost i 19. stoljeće · Vidi više »
406.
Bez opisa.
Novi!!: Armenska književnost i 406. · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Armenska književnost i 5. stoljeće · Vidi više »
