Brže od pregledniku!
17 odnosi: Šparoga, Šparogolike, Šparogovke, Biljke, Bubreg, Carl Linné, Hrvatska, Jednosupnice, Kolovoz, Latinski jezik, Lipanj, Oštrolisna šparoga, Podvrsta, Sredozemlje, Svibanj, Vaskularne biljke, Vrt.
Šparoga
Šparoga (šparožina, lat. Asparagus), najvažniji biljni rod u porodici šparogovki (Asparagaceae) i redu šparogolike (Asparagales).
Novi!!: Ljekovita šparoga i Šparoga · Vidi više »
Šparogolike
''Ophiopogon bodinieri''. Šparogolike (lat. Asparagales), biljni red iz razreda Liliopsida kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Šparogolike · Vidi više »
Šparogovke
''Liriope minor''. ''Muscari neglectum''. ''Paradisea liliastrum''. Šparogovke (lat. Asparagaceae), biljna porodica jednosupnica iz reda šparogolikih (Asparagales).
Novi!!: Ljekovita šparoga i Šparogovke · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Biljke · Vidi više »
Bubreg
Bubrezi (lat. ren, gr: νεφρό, nephro) parni su žljezdani organ mokraćnog sustava.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Bubreg · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Carl Linné · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Hrvatska · Vidi više »
Jednosupnice
Jednosupnice (Liliopsida, ranije Monocotyledoneae) su nekadašnji razred kritosjemenjača (Magnoliophyta).
Novi!!: Ljekovita šparoga i Jednosupnice · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Kolovoz · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Latinski jezik · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Lipanj · Vidi više »
Oštrolisna šparoga
Izdanak u proljeće Oštrolisna šparoga (divlja šparoga) je vazdazelena biljka iz roda Asparagus koja se od ostalih vrsta na području Hrvatske razlikuje po svojoj drvenastoj stabljici.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Oštrolisna šparoga · Vidi više »
Podvrsta
Podvrstom (subspecies) se naročito u zoologiji i botanici označavaju grupe sličnih individua koje su s jedne strane u mogućnosti da se međusobno pare (što je jedan od važnih kriterija za razgraničavanje vrsta), ali ih se s druge strane u odnosu na drugu grupu može vrlo dobro i lako razgraničiti.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Podvrsta · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Sredozemlje · Vidi više »
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Svibanj · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Vaskularne biljke · Vidi više »
Vrt
Vrt pred kućom Vrt Vrt je poljoprivredna površina različite veličine na kojoj su zasađene različite biljke koje ljudi koriste za prehranu ali i u umjetničke, duhovne, vjerske, rekreativne, terapijske i druge svrhe.
Novi!!: Ljekovita šparoga i Vrt · Vidi više »
