Brže od pregledniku!
83 odnosi: Amblem, Ana Boleyn, Anglosasi, Aylesbury (razdvojba), Željezno doba, Čipka, Britanska funta, Briti, Buckinghamshire (grofovija), Danska, Dinastija Wessex, Eduard III. Ispovjednik, Engleska, Engleske ceremonijalne grofovije, Engleske unitarne uprave, Engleski građanski rat, Feudalizam, Francuska, Garnizon, Glasgow, Glavni grad, GMT, Grad, Henrik VIII., kralj Engleske, Heroj, Kapela, Karlo I., kralj Engleske, Kazna zatvora, Knjiga Sudnjeg dana, Kralj, Kraljevstvo Istočna Anglija, Kraljevstvo Mercija, Kraljevstvo Northumbrija, Kraljevstvo Wessex, London, Luj XVIII., kralj Francuske, Misa, Normansko osvajanje Engleske, Paraolimpijske igre, Političar, Porez, Pr. Kr., Pub, Sasi, Selo, Staroengleski jezik, Trgovište, Utvrdno graditeljstvo, Velški jezik, Vikinzi, ..., Viktorijansko doba, Vlak, 1. studenoga, 1066., 13. lipnja, 1529., 1595., 1598., 1619., 1642., 1643., 1649., 1682., 17. prosinca, 1723., 1740., 1809., 1814., 1845., 1878., 1949., 1960., 1963., 1985., 2. siječnja, 2010., 2017., 2019., 2033., 24. lipnja, 29. studenoga, 8. kolovoza, 865.. Proširite indeks (33 više) »
Amblem
Papinski amblem Amblem je slika, apstrakt ili reprezentacija koja konceptualno ili alegorički predstavlja neku osobu ili organizaciju.
Novi!!: Aylesbury i Amblem · Vidi više »
Ana Boleyn
Ana Boleyn (također: Bullen, vjerojatno Norfolk, 1501/1507. – London, 19. svibnja 1536.) je bila druga žena engleskoga kralja Henrika VIII. i majka Elizabete I., jedne od najznačajnijih vladarica dinastije Tudor.
Novi!!: Aylesbury i Ana Boleyn · Vidi više »
Anglosasi
Anglosasi ili Anglosaksonci, germanska plemena (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. stoljeću prodrla u Britaniju i naselila se u njoj.
Novi!!: Aylesbury i Anglosasi · Vidi više »
Aylesbury (razdvojba)
Aylesbury - administrativni centar grofovije Buckinghamshira u Engleskoj, ali Aylesbury se može odnositi i na.
Novi!!: Aylesbury i Aylesbury (razdvojba) · Vidi više »
Željezno doba
Željezno doba je završno prapovijesno razdoblje koje se nastavlja na brončano doba.
Novi!!: Aylesbury i Željezno doba · Vidi više »
Čipka
Hrvatsko čipkarstvo Paška čipka Čipka je samostalni, šupljikavi, ručni rad koji nastaje u doba renesanse na prostoru Mediterana i zapadne Europe.
Novi!!: Aylesbury i Čipka · Vidi više »
Britanska funta
Britanska funta (eng. Pound Sterling; simbol: £, ISO-kôd: GBP), novčana jedinica Ujedinjenog Kraljevstva, područja u posjedu Britanske krune te službeno sredstvo plaćanja nekih Britanskih prekomorskih područja.
Novi!!: Aylesbury i Britanska funta · Vidi više »
Briti
Migracija Brita nakon ivazije Angla i Sasa. Briti je izraz kojim se označava skup keltskih plemena koje je činilo domorodačko stanovništvo otoka Britanije u doba prije dolaska rimskih i anglo-saksonskih osvajača.
Novi!!: Aylesbury i Briti · Vidi više »
Buckinghamshire (grofovija)
Buckinghamshire (/ ˈbʌkɪŋəmʃər, -ʃɪər /) (kratica Bucks) tradicionalna je nemetropolitanska, ceremonijalna i matična grofovija koja je uređena kao unitarna uprava i nalazi se u sjevernom dijelu Jugoistočne Engleske.
Novi!!: Aylesbury i Buckinghamshire (grofovija) · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Aylesbury i Danska · Vidi više »
Dinastija Wessex
Vladarska dinastija Wessex, također poznata i kao dinastija Cerdic je ime za vladarsku obitelj koja je vladala Kraljevstvom Wessex na jugozapadu Engleske, u pokrajini Wessexu.
Novi!!: Aylesbury i Dinastija Wessex · Vidi više »
Eduard III. Ispovjednik
Eduard III.
Novi!!: Aylesbury i Eduard III. Ispovjednik · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Aylesbury i Engleska · Vidi više »
Engleske ceremonijalne grofovije
Ceremonijalne grofovije su područja za potrebe namjesnika (lieutenancies) te se nazivaju i namjesničkim područjima Ujedinjenog Kraljevstva (lieutenancy areas of the United Kingdom).
Novi!!: Aylesbury i Engleske ceremonijalne grofovije · Vidi više »
Engleske unitarne uprave
Unitarna uprava, jedinstvena vlast, unitarna vlast ili unitarna jedinica, u Engleskoj je lokalna vlast koja je odgovorna za pružanje svih usluga unutar okruga svoje nadležnosti.
Novi!!: Aylesbury i Engleske unitarne uprave · Vidi više »
Engleski građanski rat
'''Karlo I.''' '''Oliver Cromwell''' Engleski građanski rat, ponekad zvan i Engleska revolucija je naziv za niz oružanih sukoba koji su se odigrali u Engleskoj sredinom 17. stoljeća, a koji svoj izvor imaju u sukobu između engleskog kralja Karla I. i engleskog parlamenta.
Novi!!: Aylesbury i Engleski građanski rat · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Aylesbury i Feudalizam · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Aylesbury i Francuska · Vidi više »
Garnizon
Garnizon (od francuske riječi: garnir, što znači opskrbiti, opremiti, mislilo se posadu) predstavlja zajednički naziv za sve vojne jedinice smještene na određenom području, s ciljem da ga brane od potencijalnog neprijatelja.
Novi!!: Aylesbury i Garnizon · Vidi više »
Glasgow
Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).
Novi!!: Aylesbury i Glasgow · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Aylesbury i Glavni grad · Vidi više »
GMT
GMT je sustav za predstavljanje vremena koji je bio prihvaćen kao svjetsko vrijeme.
Novi!!: Aylesbury i GMT · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Aylesbury i Grad · Vidi više »
Henrik VIII., kralj Engleske
Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.
Novi!!: Aylesbury i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »
Heroj
Junak (ili heroj) je pojam kojim se često naziva izuzetno hrabar čovjek koji spašava druge ljude i brani ih od zlih ljudi, čija je definicija često korištena u fiktivnom svijetu, no nekad se koristila i u povijesti.
Novi!!: Aylesbury i Heroj · Vidi više »
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Novi!!: Aylesbury i Kapela · Vidi više »
Karlo I., kralj Engleske
Karlo I. (Palača Dunfermline, Škotska, 19. studenog 1600. – 30. siječnja 1649.), kralj Engleske, kralj Irske i kralj Škotske.
Novi!!: Aylesbury i Karlo I., kralj Engleske · Vidi više »
Kazna zatvora
Kazna zatvora smatra se danas ključnom kaznom u svim državama.
Novi!!: Aylesbury i Kazna zatvora · Vidi više »
Knjiga Sudnjeg dana
List iz Knjige posljednjeg suda. Domesday Book, gravura Andrewa Williamsa, ''Historic Byways and Highways of Old England'', 1900. Knjiga Sudnjeg dana (eng. Domesday Book – lat. Liber de Wintonia, također Domesday Survey), opći je imovinski popis brižljivo sastavljen za vrijeme od 20 godina nakon normanskog osvajanja Engleske godine 1066. Popis, za čije je sastavljanje najzaslužniji Vilim I. Osvajač, obuhvaćao je sve grofovije u Engleskoj, a u kojem je bilo zabilježeno "što je i koliko imao svatko tko je posjedovao u Engleskoj zemlju i stoku, i koliko je to vrijedilo" (Anglosaska kronika).
Novi!!: Aylesbury i Knjiga Sudnjeg dana · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Aylesbury i Kralj · Vidi više »
Kraljevstvo Istočna Anglija
Države na Britaniji 802. godine. Kraljevstvo Istočna Anglija ili Kraljevstvo Istočnih Angla (staroengleski: Ēast Engla rīce, engleski: Kingdom of East Anglia, Kingdom of the East Angles) je bilo kraljevstvo Angla, koje se nalazilo na području engleskih okruga Norfolka i Suffolka.
Novi!!: Aylesbury i Kraljevstvo Istočna Anglija · Vidi više »
Kraljevstvo Mercija
Države na Britaniji 802. godine. Kraljevstvo Mercija (staroengleski: Mierce, Myrce, Miercna rīce, engleski: Kingdom of Mercia, izgovor: ˈmɜrsiə, ˈmɜrʃə), bilo je kraljevstvo Angla, koje se nalazilo u porječju doline rijeke Trenta i njenih pritoka, u krajevima koje se danas zove Midlands.
Novi!!: Aylesbury i Kraljevstvo Mercija · Vidi više »
Kraljevstvo Northumbrija
Narodi na Britaniji oko 600. godine. Države na Britaniji 802. godine. Zastava Northumbrije. Kraljevstvo Northumbrija (staroengleski: Norþanhymbra, Norþhymbre, Norþhymbra rīce, engleski: Northumbria) je bila kraljevstvo Angla, koje se nalazilo na području Sjeverne Engleske i jugoistoku Škotske.
Novi!!: Aylesbury i Kraljevstvo Northumbrija · Vidi više »
Kraljevstvo Wessex
Kraljevstva na otoku Britaniji oko 800. godine. Wessex je na jugu. Kraljevstvo Wessex, odnosno Kraljevstvo Zapadnih Sasa,Povijest Britanskih otoka / Jeremy Black (prijevod: Vedran Pavlić), Zagreb: Grapa, 2004.
Novi!!: Aylesbury i Kraljevstvo Wessex · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Aylesbury i London · Vidi više »
Luj XVIII., kralj Francuske
Luj XVIII. (Versailles, 17. studenoga 1755. – Pariz,16. rujna 1824.), kralj Francuske od 1814. – 1824. godine. Luj XVIII., francuski kralj Ovaj kralj pravog imena Luj-Stanislav-Ksavier je bio unuk Luja XV. i brat giljotiniranog Luja XVI. Na čelo dinastije Bourbon dolazi 1795.
Novi!!: Aylesbury i Luj XVIII., kralj Francuske · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Aylesbury i Misa · Vidi više »
Normansko osvajanje Engleske
Glavne bitke tijekom normanskih osvajanja. Normansko osvajanje Engleske je osvajanje engleskog kraljevstva, koje je izveo Vilim Osvajač 1066.
Novi!!: Aylesbury i Normansko osvajanje Engleske · Vidi više »
Paraolimpijske igre
Paraolimpijske igre su danas elitni športski događaj za športaše iz 5 različitih skupina invalidnosti i cilj im je isticanje športskih postignuća, umjesto invalidnosti.
Novi!!: Aylesbury i Paraolimpijske igre · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Aylesbury i Političar · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Aylesbury i Porez · Vidi više »
Pr. Kr.
pr.
Novi!!: Aylesbury i Pr. Kr. · Vidi više »
Pub
Pub Pub, skraćeno od public house (gostionica ili krčma) je ugostiteljski objekt tipičan za Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku, Kanadu, Australiju, Novi Zeland i druge države na koje je utjecala britanska kultura.
Novi!!: Aylesbury i Pub · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Aylesbury i Sasi · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Aylesbury i Selo · Vidi više »
Staroengleski jezik
Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3: ang; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.
Novi!!: Aylesbury i Staroengleski jezik · Vidi više »
Trgovište
Trgovište je naziv za grad s tržišnim pravima.
Novi!!: Aylesbury i Trgovište · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Aylesbury i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Velški jezik
upravnim dijelovima Velški jezik je (ISO 639-3: cym; zajedno s bretonskim i kornijskim) pripadnik britonske grane keltskih jezika.
Novi!!: Aylesbury i Velški jezik · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Aylesbury i Vikinzi · Vidi više »
Viktorijansko doba
Po kraljici Viktoriji je nazvan ovaj period Svijet 1897.; britanska područja označena ružičastom bojom Viktorijansko doba u Ujedinjenom Kraljevstvu smatra se period koji je kraljica Viktorija provela na britanskom tronu, od 1837.
Novi!!: Aylesbury i Viktorijansko doba · Vidi više »
Vlak
Vlak Vlak je naziv za skup željezničkih vozila, koji se kreću po tračnicama.
Novi!!: Aylesbury i Vlak · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Aylesbury i 1. studenoga · Vidi više »
1066.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1066. · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Aylesbury i 13. lipnja · Vidi više »
1529.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1529. · Vidi više »
1595.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1595. · Vidi više »
1598.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1598. · Vidi više »
1619.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1619. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1642. · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1643. · Vidi više »
1649.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1649. · Vidi više »
1682.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1682. · Vidi više »
17. prosinca
17.
Novi!!: Aylesbury i 17. prosinca · Vidi više »
1723.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1723. · Vidi više »
1740.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1740. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1809. · Vidi više »
1814.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1814. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1845. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1878. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1949. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1963. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 1985. · Vidi više »
2. siječnja
2.
Novi!!: Aylesbury i 2. siječnja · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Aylesbury i 2010. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Aylesbury i 2017. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Aylesbury i 2019. · Vidi više »
2033.
2000 godina od Isusova uskrsnuća i utemeljenja Crkve.
Novi!!: Aylesbury i 2033. · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Aylesbury i 24. lipnja · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Aylesbury i 29. studenoga · Vidi više »
8. kolovoza
8.
Novi!!: Aylesbury i 8. kolovoza · Vidi više »
865.
Bez opisa.
Novi!!: Aylesbury i 865. · Vidi više »
