26 odnosi: Anatidae, Aythya, Azija, Carl Linné, Europa, Glava, Guščarice, Hrvatska, Jato, Jezero, Kljun, Križanje, Krunata patka, Kukci, Leđa, Mekušci, Močvara, Parenje, Prsa, Ptice, Ribe, Ronilice, Selica, Svitkovci, Vrat, 1758..
Anatidae
Anatidae je porodica ptica u redu guščarica.
Novi!!: Glavata patka i Anatidae · Vidi više »
Aythya
Aythya je rod pataka iz potporodice ronilica.
Novi!!: Glavata patka i Aythya · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Glavata patka i Azija · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Glavata patka i Carl Linné · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Glavata patka i Europa · Vidi više »
Glava
Anatomija ljudske glave Glava je anatomski naziv za dio tijela, u kojemu se nalaze mozak, usta i osjetilni organi (oči, uši i nos).
Novi!!: Glavata patka i Glava · Vidi više »
Guščarice
Patkarice ili guščarice (lat. Anseriformes) tvore red ptica koji se svrstava u podrazred Neognathae.
Novi!!: Glavata patka i Guščarice · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Glavata patka i Hrvatska · Vidi više »
Jato
Jato čvoraka u sumrak Jatom se naziva veća grupa životinja koje zajedno lete, noće, gnijezde se, sele itd.
Novi!!: Glavata patka i Jato · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Glavata patka i Jezero · Vidi više »
Kljun
ptica Kljunom se u zoologiji naziva prema naprijed, često šiljasta, izraslina kojom završava usni otvor kod ptica, a služi za uzimanje hrane.
Novi!!: Glavata patka i Kljun · Vidi više »
Križanje
Vjernici izvode gestu križanja. Križanje ili znamenovanje je simbolična gesta, koju izražavaju pripadnici kršćanskih Crkava za blagoslivljanje, kao čin vjere i iskazivanje pripadnosti kršćanstvu.
Novi!!: Glavata patka i Križanje · Vidi više »
Krunata patka
Krunata patka je patka srednje veličine iz potporodice ronilica s populacijom blizu milijun jedinki.
Novi!!: Glavata patka i Krunata patka · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Glavata patka i Kukci · Vidi više »
Leđa
Leđa Leđa su stražnji dio trupa.
Novi!!: Glavata patka i Leđa · Vidi više »
Mekušci
Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.
Novi!!: Glavata patka i Mekušci · Vidi više »
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Novi!!: Glavata patka i Močvara · Vidi više »
Parenje
Parenje ili kopulacija označava izravan spolni odnos između seksualnih partnera s unutarnjom oplodnjom.
Novi!!: Glavata patka i Parenje · Vidi više »
Prsa
Ljudska prsa. Prsa (rjeđe prsište) su prednji dio tijela od vrata do trbuha u kojem su smješteni srce i pluća.
Novi!!: Glavata patka i Prsa · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Glavata patka i Ptice · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Glavata patka i Ribe · Vidi više »
Ronilice
Ronilice (lat. Aythyinae) su potporodica pataka koje nastanjuju uvale, ušća i jezera, a plivaju ispod površine vode.
Novi!!: Glavata patka i Ronilice · Vidi više »
Selica
Ždralovi u seobi Selicama se nazivaju životinje općenito, koje pojedina godišnja doba provode u različitim područjima.
Novi!!: Glavata patka i Selica · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Glavata patka i Svitkovci · Vidi više »
Vrat
žirafe Vrat (lat. collum) dio je tijela između glave i trupa.
Novi!!: Glavata patka i Vrat · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Glavata patka i 1758. · Vidi više »