Brže od pregledniku!
35 odnosi: Atletika, İzmir, Češka, Bacanje koplja, Barcelona, Berlin, Daegu, Europska prvenstva u atletici, Göteborg, Jablonec nad Nisou, Jan Železný, Moskva, Olimpijski pobjednik, Osaka, Peking, Stuttgart, Svjetska atletska finala, XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008., XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., XXX. Olimpijske igre – London 2012., XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016., Zürich, 1981., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2016., 30. lipnja.
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Barbora Špotáková i Atletika · Vidi više »
İzmir
İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.
Novi!!: Barbora Špotáková i İzmir · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Barbora Špotáková i Češka · Vidi više »
Bacanje koplja
Ljetnim Olimpijskim igrama 1932. g. Bugarski bacač koplja, 1934. Bacanje koplja je športska disciplina u kojoj atletičari zaletom i specifičnim kretanjima pri izbačaju nastoje baciti koplje što dalje.
Novi!!: Barbora Špotáková i Bacanje koplja · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Barbora Špotáková i Barcelona · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Barbora Špotáková i Berlin · Vidi više »
Daegu
Daegu (kor. 대구, 大邱, u prijevodu veliko brdo), romaniziran i kao Taegu, četvrti je najveći grad Južne Koreje s 2,5 milijuna stanovnika.
Novi!!: Barbora Špotáková i Daegu · Vidi više »
Europska prvenstva u atletici
Bez opisa.
Novi!!: Barbora Špotáková i Europska prvenstva u atletici · Vidi više »
Göteborg
Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.
Novi!!: Barbora Špotáková i Göteborg · Vidi više »
Jablonec nad Nisou
220px Gradsko kazalište Jablonec nad Nisou (češ. Jablonec nad Nisou, njem. Gablonz an der Neisse) je grad u Češkoj Republici.
Novi!!: Barbora Špotáková i Jablonec nad Nisou · Vidi više »
Jan Železný
Jan Železný (Mladá Boleslav, 16. lipnja 1966.) je bivši čehoslovački i češki atletski predstavnik u bacanju koplja.
Novi!!: Barbora Špotáková i Jan Železný · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Barbora Špotáková i Moskva · Vidi više »
Olimpijski pobjednik
Olimpijski pobjednik je u najvećem broju športova najveće dostignuće koje može postići neki športaš.
Novi!!: Barbora Špotáková i Olimpijski pobjednik · Vidi više »
Osaka
Osaka je grad u Kansai regiji na japanskom otoku Honšuu.
Novi!!: Barbora Špotáková i Osaka · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Barbora Špotáková i Peking · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Barbora Špotáková i Stuttgart · Vidi više »
Svjetska atletska finala
Svjetska atletska finala ili Finala svjetskog atletskog kupa bila su atletsko natjecanje, nasljednik IAAF Grand Prix finala, koje je organizirala Međunarodna asocijacija športskih federacija.
Novi!!: Barbora Špotáková i Svjetska atletska finala · Vidi više »
XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.
XXIX.
Novi!!: Barbora Špotáková i XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008. · Vidi više »
XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.
XXVIII.
Novi!!: Barbora Špotáková i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »
XXX. Olimpijske igre – London 2012.
XXX.
Novi!!: Barbora Špotáková i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »
XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016.
Lokacije potencijalnih domaćina OI 2016. XXXI.
Novi!!: Barbora Špotáková i XXXI. Olimpijske igre – Rio de Janeiro 2016. · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Barbora Špotáková i Zürich · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Barbora Špotáková i 1981. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Barbora Špotáková i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Barbora Špotáková i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Barbora Špotáková i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Barbora Špotáková i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Barbora Špotáková i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Barbora Špotáková i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Barbora Špotáková i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Barbora Špotáková i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Barbora Špotáková i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Barbora Špotáková i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Barbora Špotáková i 2016. · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Barbora Špotáková i 30. lipnja · Vidi više »
