Brže od pregledniku!
25 odnosi: Drugi svjetski rat, Firenca, Glasovir, Glazbala, Italija, Mecena, Medici, Mletačka Republika, Oporuka, Padova, Rim, Toskana, Venecija, 1655., 1688., 1700., 1713., 1726., 1729., 1731., 18. stoljeće, 23. ožujka, 24. siječnja, 27. siječnja, 4. svibnja.
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Firenca · Vidi više »
Glasovir
Glasovir Frédérica Chopina Frédérica Chopina na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom. Primjer drugačije dinamičke razine klavira. Claude Debussy: ''Suite bergamasque, Clair de lune'' Glasovir ili klavir glazbeni je instrument s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u žicu ugođenu na odgovarajući ton.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Glasovir · Vidi više »
Glazbala
Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Glazbala · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Italija · Vidi više »
Mecena
Mecena i uz to vezani izrazi mecenatsvo - mecenatski (po imenu rimskog političara, pjesnika i pokrovitelja umjetnika, savjetnika i prijatelja cara Augusta - Gaja Mecene (Gaius Cilnius Maecenas) (13. travnja 70. pr. Kr. - listopada 8. pr. Kr.) označava osobu ili neko društvo koji nesebično i izdašno daje podršku i potporu umjetničkim, kulturnim ili u današnje vrijeme športskim ili znanstvenim aktivnostima i njihovim nositeljima (umjetnicima, znanstvenicima, športašima). U povijesti mecene su se dolazili iz krugova kraljeva, plemića, zemljoposjednika i raznih vladara i upravitelja (uglavnom iz višeg društvenog sloja) koji su financijski (ili materijalom) pomagali umjetnike svoga vremena (pisce, slikare, kipare, glazbenike). Velike mecene bili su i brojne crkvene organizacije. Za vrijeme talijanske renesanse mecenatsvo je bilo usko povezano s fenomenom veličanstvenosti. Najpoznatiji mecene bili su firentinska vladarska dinastija Medici, točnije dvojica najpoznatijih Cosimo il Vecchio (1389. – 1464.) i njegov nećak Lorenzo Veličanstveni (1449. – 1492.) oni su na svom dvoru okupili najbolje umjetnike, književnike, filozofe i humaniste svoga vremena, između otalih to su bili; Michelozzo, Pico della Mirandola, Angelo Poliziano, Antonio Pollaiolo i Sandro Botticelli. Poznati mecene u Hrvata bili su Marin Bobaljević, Ivo Tartaglia, Vicko Zmajević, Ivan Ručić, Jure Petričević, Đuro Čanić i drugi, a najvećim se mecenom u hrvatskoj povijesti smatra Josip Juraj Strossmayer.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Mecena · Vidi više »
Medici
Medici su firentinska loza bogatih bankara i kasnija patricijska dinastija, čiji su predstavnici vladali Firencom od 14. do 18. stoljeća.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Medici · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Mletačka Republika · Vidi više »
Oporuka
Oporuka je razredba posljednje volje kojom ostavitelj raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Oporuka · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Padova · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Rim · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Toskana · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i Venecija · Vidi više »
1655.
Bez opisa.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 1655. · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 1688. · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 1700. · Vidi više »
1713.
Bez opisa.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 1713. · Vidi više »
1726.
Bez opisa.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 1726. · Vidi više »
1729.
Bez opisa.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 1729. · Vidi više »
1731.
Bez opisa.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 1731. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 18. stoljeće · Vidi više »
23. ožujka
23.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 23. ožujka · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 24. siječnja · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 27. siječnja · Vidi više »
4. svibnja
4.
Novi!!: Bartolomeo Cristofori i 4. svibnja · Vidi više »
