Brže od pregledniku!
20 odnosi: Žabnjakolike, Žutikovke, Berberideae, Berberidoideae, Berberis microphylla, Biljke, Bradavičasta žutika, Carl Linné, Dvosupnice, Hrvatska, Hrvatska žutika, Julijanina žutika, Latinski jezik, Med, Oštrolisna žutika, Oštrolisna mahonija, Obična žutika, Pekmez, Thunbergova žutika, Vaskularne biljke.
Žabnjakolike
Žabnjakolike (Ranunculales), biljni red od sedam porodica u razredu Magnoliopsida.
Novi!!: Žutika i Žabnjakolike · Vidi više »
Žutikovke
Žutikovke (lat. Berberidaceae), biljna porodica iz reda Žabnjakolike (Ranunculales) koji je svoje ime dobio po rodu žutika (Berberis), listopadnih, poluzimzelenih ili vazdazelenih trnovitih grmova.
Novi!!: Žutika i Žutikovke · Vidi više »
Berberideae
Berberideae, tribus biljaka iz porodice žutikovki, dio potporodice Berberidoideae.
Novi!!: Žutika i Berberideae · Vidi više »
Berberidoideae
Berberidoideae, potporodica biljaka, dio porodice žutikovki.
Novi!!: Žutika i Berberidoideae · Vidi više »
Berberis microphylla
Berberis microphylla (sin. Berberis buxifolia), vazdazeleni grm iz roda žutika, porodica žutikovki, rasprostranjen po jugu Južne Amerike (Čile, Argentina, Falklandski otoci) To je trnoviti grm s malenim narančasto–žutim cvjetovima čiji plodovi sazriju krajem ljeta.
Novi!!: Žutika i Berberis microphylla · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Žutika i Biljke · Vidi više »
Bradavičasta žutika
Bradavičasta žutika (lat. Berberis verruculosa) je planinska biljka podrijetlom iz zapadne Kine.
Novi!!: Žutika i Bradavičasta žutika · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Žutika i Carl Linné · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Žutika i Dvosupnice · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Žutika i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska žutika
Hrvatska žutika (etnanska žutika, planinska žutika; lat. Berberis aetnensis; sin: Berberis croatica) je biljka iz porodice Berberidaceae.
Novi!!: Žutika i Hrvatska žutika · Vidi više »
Julijanina žutika
Julijanina žutika (lat. Berberis julianae) je zimzeleni trnoviti grm podrijetlom iz srednje Kine.
Novi!!: Žutika i Julijanina žutika · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Žutika i Latinski jezik · Vidi više »
Med
Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.
Novi!!: Žutika i Med · Vidi više »
Oštrolisna žutika
Oštrolisna žutika (lat. Berberis candidula) je endemska vrsta biljke iz Kine.
Novi!!: Žutika i Oštrolisna žutika · Vidi više »
Oštrolisna mahonija
Oštrolisna mahonija (vazdazelena mahonija, mahonija lat. Mahonia aquifolium, sin. Berberis aquifolium), je grm iz porodice žutikovki (Berberidaceae) koji naraste do 150 cm visine, čvrstih, žutosmeđih grana i velikih perastih zimzelenih listova.
Novi!!: Žutika i Oštrolisna mahonija · Vidi više »
Obična žutika
Obična žutika (žuti šipak, šimširika; lat. Berberis vulgaris) je grm podrijetlom iz središnje i južne Europe, sjeverozapadne Afrike i zapadne Azije.
Novi!!: Žutika i Obična žutika · Vidi više »
Pekmez
Pekmez se dobiva ukuhavanjem protisnute ili neprotisnute voćne mase posve zrelog voća bez koštica, s dodatkom ili bez dodatka šećera.
Novi!!: Žutika i Pekmez · Vidi više »
Thunbergova žutika
Thunbergova žutika (lat. Berberis thunbergii) je listopadni grm, podrijetlom iz Kine i Japana.
Novi!!: Žutika i Thunbergova žutika · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Žutika i Vaskularne biljke · Vidi više »
