Brže od pregledniku!
21 odnosi: Danska, Drugi svjetski rat, Giacomo Puccini, M/S Gabriella, Macbeth, Markgrofovska opera u Bayreuthu, Mirovina, Opera, Plácido Domingo, Richard Wagner, Sopran, Stockholm, 17. svibnja, 1918., 1946., 1947., 1984., 2005., 2009., 25. prosinca, 9. listopada.
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Birgit Nilsson i Danska · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Birgit Nilsson i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Giacomo Puccini
Giacomo Antonio Domenico Michele Secondo Maria Puccini (Lucca, 22. prosinca 1858. – Bruxelles, 29. studenog 1924.), talijanski skladatelj.
Novi!!: Birgit Nilsson i Giacomo Puccini · Vidi više »
M/S Gabriella
M/S Gabriella je ro-ro brod/putnički brod hrvatske proizvodnje.
Novi!!: Birgit Nilsson i M/S Gabriella · Vidi više »
Macbeth
Naslovna stranica tragedije ''Macbet'', iz 1632. godine Duncan; Banquov duh; Macbeth u borbi protiv Macduffa; i Macbeth. Macbeth ili punim nazivom Tragedija Macbeth je najkrvavija tragedija Williama Shakespearea (1564. – 1616.). Smatra se da je prvi put izvedena 1606. godine.
Novi!!: Birgit Nilsson i Macbeth · Vidi više »
Markgrofovska opera u Bayreuthu
Markgrofovska opera u Bayreuthu, Bavarska (Njemačka), je jedini primjer potpuno sačuvanog tipa barokne operne kuće u kojoj je oko 500 posjetitelja izvorno moglo uživati u baroknoj dvorskoj opernoj kulturi i akustici.
Novi!!: Birgit Nilsson i Markgrofovska opera u Bayreuthu · Vidi više »
Mirovina
Mirovina je mjesečna novčana naknada ili druga pogodnost stečena na osnovi osiguranja za slučaj starosti, invalidnosti ili smrti ili dodijeljena zbog zasluga.
Novi!!: Birgit Nilsson i Mirovina · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Birgit Nilsson i Opera · Vidi više »
Plácido Domingo
José Plácido Domingo Embil (Madrid, 21. siječnja 1941.), španjolski je operni tenor.
Novi!!: Birgit Nilsson i Plácido Domingo · Vidi više »
Richard Wagner
Richard Wagner (Leipzig, 22. svibnja 1813. – Venecija, 13. veljače 1883.), njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19.
Novi!!: Birgit Nilsson i Richard Wagner · Vidi više »
Sopran
Sopran je najviši ženski glas.
Novi!!: Birgit Nilsson i Sopran · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: Birgit Nilsson i Stockholm · Vidi više »
17. svibnja
17.
Novi!!: Birgit Nilsson i 17. svibnja · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Birgit Nilsson i 1918. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Birgit Nilsson i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Birgit Nilsson i 1947. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Birgit Nilsson i 1984. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Birgit Nilsson i 2005. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Birgit Nilsson i 2009. · Vidi više »
25. prosinca
25.
Novi!!: Birgit Nilsson i 25. prosinca · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Birgit Nilsson i 9. listopada · Vidi više »
