Brže od pregledniku!
53 odnosi: Žabljak (rijeka u BiH), Žepče, Banja Luka, Bijeli Drim, Bistrička rika, Bistrica (Žepče, BiH), Bistrica (Banja Luka, BiH), Bistrica (Bosanska Gradiška, BiH), Bistrica (Dobra), Bistrica (Fojnica, BiH), Bistrica (Jajce, BiH), Bistrica (Livanjsko polje), Bistrica (Prijedor, BiH), Bistrica (rijeka u Grčkoj), Bistrica (Slatina), Bistrica (Uskoplje, BiH), Bistrica (Zenica, BiH), Bistrița, Bosanska Gradiška, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Dečanska Bistrica, Dobra, Dravinja, Drina, Fojnica, Gomjenica, Grčka, Hrvatska, Jajce, Kosovo, Krapinsko-zagorska županija, Lim (rijeka), Livno, Marija Bistrica, Mojkovac, Općina Šentrupert, Općina Črnomelj, Općina Kozje, Općina Litija, Općina Naklo, Paljanska Miljacka, Pećka Bistrica, Prijedor, Prizrenska Bistrica, Slatina, Slovenija, Srbija, Uskoplje, ..., Vrbas, Zenica, Zlatar Bistrica. Proširite indeks (3 više) »
Žabljak (rijeka u BiH)
Žabljak je rijeka u Livanjskom polju, duga 4 kilometra, koja protječe kroz istoimeno prigradsko naselje Livna.
Novi!!: Bistrica i Žabljak (rijeka u BiH) · Vidi više »
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Novi!!: Bistrica i Žepče · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bistrica i Banja Luka · Vidi više »
Bijeli Drim
Bijeli Drim (alb. Drini i Bardhë) (Drin) je najveća rijeka na Kosovu.
Novi!!: Bistrica i Bijeli Drim · Vidi više »
Bistrička rika
Bistrička rika (ili rjeđe Bistrica) je rijeka u Bosni i Hercegovini, desna pritoka Vrbasa, dužine 11 km.
Novi!!: Bistrica i Bistrička rika · Vidi više »
Bistrica (Žepče, BiH)
Bistrica je naseljeno mjesto u sastavu općine Žepče, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (Žepče, BiH) · Vidi više »
Bistrica (Banja Luka, BiH)
Bistrica je naseljeno mjesto u sastavu Grada Banje Luke, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (Banja Luka, BiH) · Vidi više »
Bistrica (Bosanska Gradiška, BiH)
Bistrica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »
Bistrica (Dobra)
Bistrica je hrvatska rječica u Karlovačkoj županiji, desni pritok Dobre.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (Dobra) · Vidi više »
Bistrica (Fojnica, BiH)
Bistrica je naseljeno mjesto u općini Fojnica, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (Fojnica, BiH) · Vidi više »
Bistrica (Jajce, BiH)
Bistrica je naseljeno mjesto u općini Jajce, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (Jajce, BiH) · Vidi više »
Bistrica (Livanjsko polje)
Bistrica je rijeka u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja protječe kroz istočni dio Livanjskog polja.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (Livanjsko polje) · Vidi više »
Bistrica (Prijedor, BiH)
Bistrica je naseljeno mjesto u sastavu općine Prijedor, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (Prijedor, BiH) · Vidi više »
Bistrica (rijeka u Grčkoj)
Bistrica (u hrvatskoj literaturi i kao Aliakmon, grčki: Ἁλιάκμων, Haliákmōn, na modernom grčkom: Αλιάκμονας, Aliákmonas, na makedonskom: Bistrica, tur. Ince kara) najduža je grčka rijeka sa svojih 297 km.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (rijeka u Grčkoj) · Vidi više »
Bistrica (Slatina)
Bistrica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Slatine, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (Slatina) · Vidi više »
Bistrica (Uskoplje, BiH)
Bistrica je naseljeno mjesto u općini Uskoplje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (Uskoplje, BiH) · Vidi više »
Bistrica (Zenica, BiH)
Bistrica je naseljeno mjesto u gradu Zenici, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Bistrica i Bistrica (Zenica, BiH) · Vidi više »
Bistrița
Rumunjska.
Novi!!: Bistrica i Bistrița · Vidi više »
Bosanska Gradiška
Bosanska Gradiška (srp. ćir. Градишка, Gradiška), grad i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska).
Novi!!: Bistrica i Bosanska Gradiška · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bistrica i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bistrica i Bugarska · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Bistrica i Crna Gora · Vidi više »
Dečanska Bistrica
Dečanska Bistrica je rijeka na Kosovu.
Novi!!: Bistrica i Dečanska Bistrica · Vidi više »
Dobra
Gornja Dobra ili Ogulinska Dobra. Dobra kod Ogulina Dobra je hrvatska rijeka ponornica.
Novi!!: Bistrica i Dobra · Vidi više »
Dravinja
Dravinja je rijeka u Sloveniji, pritoka Drave.
Novi!!: Bistrica i Dravinja · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Bistrica i Drina · Vidi više »
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bistrica i Fojnica · Vidi više »
Gomjenica
Gomjenica (Gomionica) je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, desna pritoka Sane.
Novi!!: Bistrica i Gomjenica · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Bistrica i Grčka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bistrica i Hrvatska · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Bistrica i Jajce · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Bistrica i Kosovo · Vidi više »
Krapinsko-zagorska županija
Krapinsko-zagorska županija se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske.
Novi!!: Bistrica i Krapinsko-zagorska županija · Vidi više »
Lim (rijeka)
Lim je rijeka koja protiče kroz Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
Novi!!: Bistrica i Lim (rijeka) · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bistrica i Livno · Vidi više »
Marija Bistrica
Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Bistrica i Marija Bistrica · Vidi više »
Mojkovac
Mojkovac na crnogor. ćiril. Мојковац je općina i gradić na sjeveru Crne Gore na rijeci Tari.
Novi!!: Bistrica i Mojkovac · Vidi više »
Općina Šentrupert
Općina Šentrupert (slo.: Občina Šentrupert) je općina u središnjoj Sloveniji u pokrajini Dolenjskoj i statističkoj regiji Jugoistočna Slovenija.
Novi!!: Bistrica i Općina Šentrupert · Vidi više »
Općina Črnomelj
Općina Črnomelj (slo.:Občina Črnomelj) je općina u jugoistočnoj Sloveniji u pokrajini Dolenjskoj i statističkoj regiji Jugoistočna Slovenija.
Novi!!: Bistrica i Općina Črnomelj · Vidi više »
Općina Kozje
Općina Kozje (slo.:Občina Kozje) je općina u istočnoj Sloveniji u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Savinjskoj.
Novi!!: Bistrica i Općina Kozje · Vidi više »
Općina Litija
Općina Litija (slo.: Občina Litija) je općina u Sloveniji u povijesnoj pokrajini Kranjskoj odnosno njenom dijelu Gorenjskoj i statističkoj regiji Zasavlje.
Novi!!: Bistrica i Općina Litija · Vidi više »
Općina Naklo
Općina Naklo (slo.:Občina Naklo) je općina u sjevernoj Sloveniji u pokrajini Gorenjskoj i statističkoj regiji Gorenjskoj.
Novi!!: Bistrica i Općina Naklo · Vidi više »
Paljanska Miljacka
Paljanska Miljacka je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bistrica i Paljanska Miljacka · Vidi više »
Pećka Bistrica
Pećka Bistrica je rijeka koje protječe kroz Crnu Goru i Kosovo, lijeva pritoka Bijelog Drima.
Novi!!: Bistrica i Pećka Bistrica · Vidi više »
Prijedor
Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.
Novi!!: Bistrica i Prijedor · Vidi više »
Prizrenska Bistrica
Prizrenska Bistrica (alb. Bistrica e Prizrenit) je rijeka na Kosovu, lijeva pritoka Bijelog Drima.
Novi!!: Bistrica i Prizrenska Bistrica · Vidi više »
Slatina
Slatina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Bistrica i Slatina · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Bistrica i Slovenija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Bistrica i Srbija · Vidi više »
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Bistrica i Uskoplje · Vidi više »
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Novi!!: Bistrica i Vrbas · Vidi više »
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bistrica i Zenica · Vidi više »
Zlatar Bistrica
Zlatar Bistrica i Krapina Zlatar Bistrica je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Bistrica i Zlatar Bistrica · Vidi više »
