Otvori u Google MapamaSadržaj
23 odnosi: Đakovo, Bar (grad), Bodin, Bosna i Hercegovina, Dukljansko Kraljevstvo, Franjo Thauszy, Hrvatska misao (časopis, Sarajevo), Ivan Tomko Mrnavić, Kaločko-kečkemetska nadbiskupija, Marko Vego, Matica hrvatska, Nikola Ogramić Olovčić, Pavo Živković, Petar Krešimir IV., Prazna stolica, Sarajevo, Splitsko-makarska nadbiskupija, Vrhbosanska nadbiskupija, Vrhbosna, 12. srpnja, 2000., 2001., 2015..
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Pogledaj Bosanska biskupija i Đakovo
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Pogledaj Bosanska biskupija i Bar (grad)
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082.
Pogledaj Bosanska biskupija i Bodin
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Bosanska biskupija i Bosna i Hercegovina
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Bosanska biskupija i Dukljansko Kraljevstvo
Franjo Thauszy
Franjo Baltazar Thauszy (Lipnik, 23. ožujka 1698. – Zagreb, 11. siječnja 1769.), je bio đakovačko-bosanski i zagrebački biskup te banski namjesnik.
Pogledaj Bosanska biskupija i Franjo Thauszy
Hrvatska misao (časopis, Sarajevo)
Mjesečna revija Hrvatska misao plod je Utemeljiteljske skupštine Glavnog pododbora Matice hrvatske u Sarajevu, održane 29. kolovoza 1943. godine.
Pogledaj Bosanska biskupija i Hrvatska misao (časopis, Sarajevo)
Ivan Tomko Mrnavić
Ivan Tomko Mrnavić (Marnavić; Marnavich, Giovanni Tomco) (Šibenik, 7. veljače 1580. (1579.) – Rim, 1. travnja 1637. (1639.)) hrvatski katolički svećenik, teolog, književnik i povjesničar(): Kartografija.hr.
Pogledaj Bosanska biskupija i Ivan Tomko Mrnavić
Kaločko-kečkemetska nadbiskupija
Kaločko-kečkemetska nadbiskupija je rimokatolička nadbiskupija u Mađarskoj.
Pogledaj Bosanska biskupija i Kaločko-kečkemetska nadbiskupija
Marko Vego
Marko Vego (Čapljina, 8. siječnja 1907. – Sarajevo, 27. veljače 1985.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i arheolog.
Pogledaj Bosanska biskupija i Marko Vego
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Pogledaj Bosanska biskupija i Matica hrvatska
Nikola Ogramić Olovčić
Nikola Ogramić-Olovčić (Požega, 1635. - Đakovo, 14. kolovoza 1701.), bio je đakovačko-bosanski biskup (1669. – 1701.).
Pogledaj Bosanska biskupija i Nikola Ogramić Olovčić
Pavo Živković
Pavo Živković (Kostrč, Orašje, 1944.), hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i romanopisac.
Pogledaj Bosanska biskupija i Pavo Živković
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Pogledaj Bosanska biskupija i Petar Krešimir IV.
Prazna stolica
Prazna stolica ili sedisvakancija (od lat. sede vacante), izraz kojim se, prema kanonskom pravu Rimokatoličke Crkve, označava vrijeme dok je upražnjena papinska ili biskupska stolica (katedra).
Pogledaj Bosanska biskupija i Prazna stolica
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Bosanska biskupija i Sarajevo
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Pogledaj Bosanska biskupija i Splitsko-makarska nadbiskupija
Vrhbosanska nadbiskupija
Vrhbosanska nadbiskupija ili Sarajevska nadbiskupija je teritorijalno najveća upravna jedinica Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosanska biskupija i Vrhbosanska nadbiskupija
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Pogledaj Bosanska biskupija i Vrhbosna
12. srpnja
12.
Pogledaj Bosanska biskupija i 12. srpnja
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Bosanska biskupija i 2000.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Bosanska biskupija i 2001.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Bosanska biskupija i 2015.
Također poznat kao Vrhbosanska biskupija.