Brže od pregledniku!
28 odnosi: Afšaridsko Carstvo, Ahvaz, Arapski jezik, Autocesta, Širaz, Bandar Abas, Bušeherska pokrajina, Encyclopædia Iranica, Fars, Gospodarstvo Irana, Građevinarstvo, Grad, Iran, Iranske pokrajine, Iranski nuklearni program, Iransko standardno vrijeme, Jezici u Europi, Luka, Nader-šah Afšar, Nafta, Nuklearna elektrana, Perzijski jezik, Perzijski zaljev, Ribarstvo, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Teheran, Zračna luka Bušeher, 2006..
Afšaridsko Carstvo
Afšaridsko Carstvo (perz. سلسله افشار) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod afšaridskom dinastijom.
Novi!!: Bušeher i Afšaridsko Carstvo · Vidi više »
Ahvaz
Ahvaz (perz. اهواز) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Huzestan.
Novi!!: Bušeher i Ahvaz · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Bušeher i Arapski jezik · Vidi više »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Bušeher i Autocesta · Vidi više »
Širaz
Širaz (perz. شیراز „Širâz“) glavni je grad provincije Fars i šesti najmnogoljudniji grad u Iranu.
Novi!!: Bušeher i Širaz · Vidi više »
Bandar Abas
Bandar Abas (perz. بندر عباس; ranije poznati i kao Hormuzad, Comorão i Gamerun) je grad u Iranu, sjedište pokrajine Hormuzgan i važna luka na obali Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Bušeher i Bandar Abas · Vidi više »
Bušeherska pokrajina
Bušeherska pokrajina (perz. استان بوشهر; Ostān-e Būšeher/Būšehr) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Novi!!: Bušeher i Bušeherska pokrajina · Vidi više »
Encyclopædia Iranica
Encyclopædia Iranica je međunarodni projekt američkog sveučilišta Columbia u New Yorku čiji je cilj stvaranje sveobuhvatne i mjerodavne enciklopedije na engleskom jeziku o povijesti, kulturi i civilizaciji iranskih naroda od prapovijesti do danas.
Novi!!: Bušeher i Encyclopædia Iranica · Vidi više »
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Novi!!: Bušeher i Fars · Vidi više »
Gospodarstvo Irana
Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.
Novi!!: Bušeher i Gospodarstvo Irana · Vidi više »
Građevinarstvo
Gizi, jedna od najstarijih sačuvanih građevina Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike.
Novi!!: Bušeher i Građevinarstvo · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Bušeher i Grad · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Bušeher i Iran · Vidi više »
Iranske pokrajine
Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استانها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu.
Novi!!: Bušeher i Iranske pokrajine · Vidi više »
Iranski nuklearni program
Karta Iranskog nuklearnog programa Iranski nuklearni program pokrenut je 1950-ih godina u suradnji s SAD-om, čija je suradnja trajala sve do 1979. godine odnosno iranske revolucije, kada su Amerikanci zajedno s pojedinim europskim državama prekinuli suradnju s Iranom.
Novi!!: Bušeher i Iranski nuklearni program · Vidi više »
Iransko standardno vrijeme
'''IRST''' koristi se u Iranu Ljetno računanje vremena u svijetu Iransko standardno vrijeme (IRST) ili Iransko vrijeme (IT) je vremenska zona koja se koristi u Iranu, a odstupa od koordiniranog svjetskog vremena za plus tri i pol sata (UTC+3:30).
Novi!!: Bušeher i Iransko standardno vrijeme · Vidi više »
Jezici u Europi
Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.
Novi!!: Bušeher i Jezici u Europi · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Bušeher i Luka · Vidi više »
Nader-šah Afšar
Nader-šah Afšar (perz. نادر شاه افشار; Dargaz, studeni 1688. ili 6. kolovoza 1698. – Habušan, 19. lipnja 1747.), šah Irana i osnivač afšaridske dinastije.
Novi!!: Bušeher i Nader-šah Afšar · Vidi više »
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Novi!!: Bušeher i Nafta · Vidi više »
Nuklearna elektrana
Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.
Novi!!: Bušeher i Nuklearna elektrana · Vidi više »
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Novi!!: Bušeher i Perzijski jezik · Vidi više »
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Novi!!: Bušeher i Perzijski zaljev · Vidi više »
Ribarstvo
Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.
Novi!!: Bušeher i Ribarstvo · Vidi više »
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Novi!!: Bušeher i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Novi!!: Bušeher i Teheran · Vidi više »
Zračna luka Bušeher
Zračna luka Bušeher (IATA kod: BUZ, ICAO kod: OIBB) smještena je nedaleko od grada Bušehera u jugozapadnom dijelu Irana odnosno Bušeherskoj pokrajini.
Novi!!: Bušeher i Zračna luka Bušeher · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Bušeher i 2006. · Vidi više »
