Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Nuklearna elektrana

Indeks Nuklearna elektrana

Nuklearna elektrana s rashladnim tornjevima Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane kojoj je izvor energije toplina dobivena fisijama nuklearnog goriva u, barem jednom, nuklearnom reaktoru.

45 odnosi: Armenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Češka, Bar (jedinica), Belgija, Bugarska, Centrifugalna sisaljka, Električni generator, Finska, Framcuska, Grafit, Helij, Indija, Japan, Južna Koreja, Kanada, Kina, Mađarska, Međunarodna agencija za atomsku energiju, Neutron, Nuklearna elektrana Krško, Nuklearna fisija, Nuklearne elektrane po državama, Nuklearni reaktor, Parna turbina, Parni kondenzator, PWR, Rusija, Sisaljka, Sjedinjene Američke Države, Slovačka, Slovemija, Sovjetski Savez, Teška voda, Termoelektrane, Toplina, Ugljikov(IV) oksid, Ukrajina, Uranij, Usporivač neutrona, Utjecaj nuklearne energije na okoliš, Voda, 2013..

Armenija

Armenija (armenski Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija je država na južnom Kavkazu.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Armenija · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Španjolska · Vidi više »

Švedska

Švedska (švedski), službeno Kraljevina Švedska (švedski), je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija. Confoederatio Helvetica je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Akronim CH se, među ostalim, koristi kao internetski nastavak. Usprkos imenu, Švicarska je faktički federacija, a ne konfederacija.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Švicarska · Vidi više »

Češka

Češka Republika (Česká republika), ili samo Češka (češki: Česko) je država u Srednjoj Europi koja graniči s Poljskom na sjeveroistoku, Slovačkom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemačkom na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Češka · Vidi više »

Bar (jedinica)

Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Bar (jedinica) · Vidi više »

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Belgija · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Bugarska · Vidi više »

Centrifugalna sisaljka

Dijelovi centrifugalne sisaljke. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Centrifugalna sisaljka je sisaljka (crpka ili pumpa) kroz koju tekućina protječe od smjera crpljenja prema tlačnoj strani djelovanjem centrifugalne sile, s radijalnim tokom strujanja, koja potiskuje tekućinu između lopatica jednog ili više rotora.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Centrifugalna sisaljka · Vidi više »

Električni generator

Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Električni generator · Vidi više »

Finska

Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci, uz jugozapadnu obalu, su pod Finskom vrhovnom vlašću dok uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187,888 jezera (većih od 500 m²) te 179,584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. 1995. godine postala je članica Europske unije.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Finska · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Framcuska · Vidi više »

Grafit

Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Grafit · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Helij · Vidi više »

Indija

Države Indije Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnija država na svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Indija · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Japan · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja, kor. 대한민국; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Južna Koreja · Vidi više »

Kanada

Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je Rusija).

Novi!!: Nuklearna elektrana i Kanada · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Kina · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Mađarska · Vidi više »

Međunarodna agencija za atomsku energiju

Zastava i logo Međunarodne agencije za atomsku energiju Međunarodna agencija za atomsku energiju (eng. International Atomic Energy Agency - IAEA) međunarodna je organizacija čija je svrha razvoj nuklearne energije u miroljubive svrhe i ograničenje nuklearnog naoružanja.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Međunarodna agencija za atomsku energiju · Vidi više »

Neutron

Neutron (n ili n0), je subatomska čestica, bez električnog naboja i mase neznatno veće od protona.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Neutron · Vidi više »

Nuklearna elektrana Krško

Nuklearna elektrana Krško (kratica: NEK) je nuklearna elektrana s Westinghouseovim tlakovodnim reaktorom snage 696 MW.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Nuklearna elektrana Krško · Vidi više »

Nuklearna fisija

Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Nuklearna fisija · Vidi više »

Nuklearne elektrane po državama

Nuklearna elektrana Krško, Slovenija. Nuklearna elektrana Paks, Mađarska. Nuklearna elektrana Cernavodă, Rumunjska. Nuklearna elektrana Bohunice, Slovačka. Nuklearne elektrane po državama: trideset i jedna država svijeta proizvodi električnu energiju u nuklearnim elektranama U Francuskoj služe kao primarni izvor električne energije.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Nuklearne elektrane po državama · Vidi više »

Nuklearni reaktor

Jezgra malog istraživačkog reaktora. Nuklearna lančana reakcija: jezgra uranija-235 apsorbira neutron, koji se razdvoji u brze, lakše elemente (fisijske produkte) i slobodne neutrone. Iako se i reaktori i nuklearna oružja oslanjaju na lančane reakcije, stopa reakcije u reaktorima znatno je sporija nego kod bombe. Kao što konvencionalne elektrane proizvode električnu energiju koristeći termalnu energiju oslobođenu izgaranjem fosilnih goriva, tako nuklearni reaktori pretvaraju termalnu energiju oslobođenu iz nuklearne fisije. nuklearnog goriva, 4. kontrolni štapovi, 5. tlačnik, 6. parogenerator, 7. zaštitna reaktorska posuda, 8. parna turbina, 9. električni generator, 10. transformator i spoj na elektroenergetski sustav, 11. kondenzatorska rashladna voda, 12. parovod, 13. izmjenjivač topline, 14. kondenzator rashladnog tornja, 16. cirkulacijska pumpa, 17. pumpa napojne vode. Kontrolne šipke na vrhu tlačnog reaktora PWR. nuklearnog goriva, s oblogama od cirkonijevih legura. Nuklearni reaktor poznat pod nazivom ''Chicago pile l'', koji je ostvario prvu samoodrživu nuklearnu lančanu reakciju 2. prosinca 1942. pare. elektroenergetskom sustavu. Gradnja nuklearne elektrane Lungmen u Tajvanu, kao prestavnika nuklearnih reaktora III. generacije, ili napredni reaktori s kipućom vodom (engl. ''Advanced Boiling Water Reactor'' - ABWR). Nuklearni reaktor je naprava u kojoj se odvija postojana kontrolirana nuklearna lančana reakcija (za razliku od nuklearne bombe u kojoj je reakcija eksplozivna i nekontrolirana).

Novi!!: Nuklearna elektrana i Nuklearni reaktor · Vidi više »

Parna turbina

elektrani. Siemens parna turbina sa otvorenim kućištem. Otvorena parna turbina tvrtke MAN SE. Parna turbina je rotacijski toplinski stroj u kojem se energija vodene pare visokog tlaka i temperature najprije pretvara u kinetičku energiju strujanja, a potom u mehanički rad, vrtnju rotora.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Parna turbina · Vidi više »

Parni kondenzator

Presjek kroz tipični parni kondenzator hlađen rashladnom vodom. Kondenzator pare ili parni kondenzator je izraz kojim se naziva vodom ili zrakom hlađeni izmjenjivač topline ugrađen na povratnoj cijevi pare iz uređaja koji je koriste.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Parni kondenzator · Vidi više »

PWR

Slikovni prikaz prijenosa energije u reaktoru s vodom pod pritiskom. Primarni rashadni krug označen je narančastom, a sekundarni rashladni krug plavom bojom. nuklearnog goriva, 4. kontrolni štapovi, 5. tlačnik, 6. parogenerator, 7. zaštitna reaktorska posuda, 8. parna turbina, 9. električni generator, 10. transformator i spoj na elektroenergetski sustav, 11. kondenzatorska rashladna voda, 12. parovod, 13. izmjenjivač topline, 14. kondenzator rashladnog tornja, 16. cirkulacijska pumpa, 17. pumpa napojne vode. Nuklearni gorivni štapovi za tlačne reaktore PWR. Kontrolne šipke na vrhu tlačnog reaktora PWR. nuklearnog goriva. Nuklearno gorivo u obliku uranijevog oksida UO2. nuklearnoj elektrani Presjek kroz VVER reaktor (VVER-1000). Tlačni reaktor, tlakovodni reaktor ili reaktor s vodom po tlakom (eng. Pressurized Water Reactor - PWR), nalazi se u većini zapadnih nuklearnih elektrana.

Novi!!: Nuklearna elektrana i PWR · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Rusija · Vidi više »

Sisaljka

Ručna stapna sisaljka. električni pogon. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Prikaz tipičnog modernog injektora. Aksijalna turbosisaljka za industrijsku upotrebu. Lamelna sisaljka. Zupčasta sisaljka. Vijčana sisaljka. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje rabe za isušivanje. Sisaljka, crpka ili pumpa (njem. Pumpe  pumpa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Sisaljka · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Slovačka · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Slovemija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (kratica: SSSR; rus. Сою́з Сове́тских Социалисти́ческих Респу́блик), je bila država u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Sovjetski Savez · Vidi više »

Teška voda

Teška voda (D2O) (eng. heavy water) je nastala iz vodikova izotopa deuterija i kisika.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Teška voda · Vidi više »

Termoelektrane

Termoelektrana na ugljen Termoelektrana-toplana Zagreb Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Termoelektrane · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Toplina · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна / Ukrajina / "u-zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Ukrajina · Vidi više »

Uranij

Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248, ISBN 978-953-0-40026-9, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") je srebrno-bijeli metalni kemijski element te pripada skupini aktinida u periodnom sustava elemenata.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Uranij · Vidi više »

Usporivač neutrona

Usporivač neutrona ili moderator je kemijska tvar koja se koristi u nuklearnim reaktorima, a služi da uspori brze neutrone, koji time postaju spori (termički) neutroni i mogu održavati kontroliranu nuklearnu lančanu reakciju nuklearnog goriva, u kojem ima uranija-235.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Usporivač neutrona · Vidi više »

Utjecaj nuklearne energije na okoliš

Utjecaj nuklearne energije na okoliš se zasniva na radu nuklearnih elektrana, ciklusu nuklearnog goriva i mogućim posljedicama nuklearnih katastrofa.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Utjecaj nuklearne energije na okoliš · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Nuklearna elektrana i Voda · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Nuklearna elektrana i 2013. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Atomska centrala, Nuklearna centrala.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »