Brže od pregledniku!
28 odnosi: Afrika, Životinje, Bakar, Bijela roda, Carl Linné, Europa, Gnijezdo, Hrast lužnjak, Hrvatska, Jaje, Kljun, Kukci, Latinski jezik, Perje, Pirenejski poluotok, Populacija, Porodica (taksonomija), Ptice, Ribe, Rode, Selica, Sisavci, Stanarica, Svadbeni ples (biologija), Svitkovci, Vodozemci, Vrsta, 1758..
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Crna roda i Afrika · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Crna roda i Životinje · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Crna roda i Bakar · Vidi više »
Bijela roda
Bijela roda (lat. Ciconia ciconia) je ptica iz porodice roda (Ciconiidae) koja ima dug i crven kljun.
Novi!!: Crna roda i Bijela roda · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Crna roda i Carl Linné · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Crna roda i Europa · Vidi više »
Gnijezdo
Gnijezdo Gnijezdo, ptičja nastamba od grančica, lišća, blata i drugog materijala koja služi za odlaganje jaja i odgajanje mladih ptića.
Novi!!: Crna roda i Gnijezdo · Vidi više »
Hrast lužnjak
Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Crna roda i Hrast lužnjak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Crna roda i Hrvatska · Vidi više »
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.
Novi!!: Crna roda i Jaje · Vidi više »
Kljun
ptica Kljunom se u zoologiji naziva prema naprijed, često šiljasta, izraslina kojom završava usni otvor kod ptica, a služi za uzimanje hrane.
Novi!!: Crna roda i Kljun · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Crna roda i Kukci · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Crna roda i Latinski jezik · Vidi više »
Perje
Perje Perje je jako diferencirani oblik gornje kože koji je specifično razvio razred ptica.
Novi!!: Crna roda i Perje · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Crna roda i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Populacija
* populacija (biologija), u biologiji, ukupnost jedinki određene vrste (životinje i biljke) u više uzastopnih generacija koje žive na određenom, ograničenom životnom prostoru.
Novi!!: Crna roda i Populacija · Vidi više »
Porodica (taksonomija)
Porodica (lat. Familia) u biološkoj klasifikaciji označava jednu od hijerarhijskih razina, a može biti kategorija (rang) ili svojta (takson).
Novi!!: Crna roda i Porodica (taksonomija) · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Crna roda i Ptice · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Crna roda i Ribe · Vidi više »
Rode
Rode su porodica ptica iz reda Rodarica (Ciconiiformes).
Novi!!: Crna roda i Rode · Vidi više »
Selica
Ždralovi u seobi Selicama se nazivaju životinje općenito, koje pojedina godišnja doba provode u različitim područjima.
Novi!!: Crna roda i Selica · Vidi više »
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Novi!!: Crna roda i Sisavci · Vidi više »
Stanarica
Stanarice su ptice koje, za razliku od selica, ne poduzimaju redovne sezonske selidbe, nego cijelu godinu provode na istom području.
Novi!!: Crna roda i Stanarica · Vidi više »
Svadbeni ples (biologija)
Sive guske, slično kao ždralovi, imaju vrlo kompleksan svadbeni ples koji ne služi samo uspostavljanju nego i učvršćivanju međusobnog odnosa para brzana samo u vrijeme parenja nadimaju svoju grlenu vrećicu kao svadbeno ruho Svadbenim plesom naziva se u biologiji ponašanje koje predstavlja uvod u parenje životinja.
Novi!!: Crna roda i Svadbeni ples (biologija) · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Crna roda i Svitkovci · Vidi više »
Vodozemci
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.
Novi!!: Crna roda i Vodozemci · Vidi više »
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Novi!!: Crna roda i Vrsta · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Crna roda i 1758. · Vidi više »
