Brže od pregledniku!
16 odnosi: Barok, Bela Čikoš Sesija, Bjelovar, Celestin Medović, Hermann Bollé, Hrvatska, Ikonostas, Ivan Tišov, Klasicizam, Nasta Rojc, Neogotika, Neorenesansa, Pravoslavlje, Zvonik, 1793., 1897..
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Barok · Vidi više »
Bela Čikoš Sesija
Bela Čikoš Sesija (Osijek, 27. siječnja 1864. – Zagreb, 11. veljače 1931.), bio je hrvatski slikar i likovni pedagog, jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Bela Čikoš Sesija · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Bjelovar · Vidi više »
Celestin Medović
Mato Celestin Medović (Kuna na Pelješcu, 17. studenoga 1857. – Sarajevo, 20. siječnja 1920.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Celestin Medović · Vidi više »
Hermann Bollé
Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Hermann Bollé · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Hrvatska · Vidi više »
Ikonostas
Moskvi, Kremlj, Teofan Grk, 1405. Ikonostas (također zvan templon) u istočnom kršćanstvu zid je s ikonama i religijskim slikama koji odvaja brod od svetilišta u crkvi.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Ikonostas · Vidi više »
Ivan Tišov
Ivan Tišov (Viškovci nedaleko od Đakova, 8. veljače 1870. – Zagrebu, 20. rujna 1928.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Ivan Tišov · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Klasicizam · Vidi više »
Nasta Rojc
Nasta Rojc. Nasta (Jerka Hermina Ljubica) Rojc (Bjelovar, 6. studenog 1883. – Zagreb, 6. studenog 1964.) bila je hrvatska slikarica.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Nasta Rojc · Vidi više »
Neogotika
Istaknute neogotičke građevine, na vrhu Westminsterska palača, London, lijevo Cathedral of Learning, Pittsburgh, desno Sint-Petrus-en-Pauluskerk, Oostende Neogotika je stil u arhitekturi iz 18., 19., i 20.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Neogotika · Vidi više »
Neorenesansa
Neorenesansa je stil u arhitekturi 19.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Neorenesansa · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Pravoslavlje · Vidi više »
Zvonik
Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i Zvonik · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i 1793. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Crkva sv. Trojice u Bjelovaru i 1897. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Pravoslavna crkva sv. Trojice, Pravoslavna crkva sv. Trojice u Bjelovaru.
