Brže od pregledniku!
56 odnosi: Aleksandar Dolgopolov, Andrei Pavel, Andrej Čerkasov, Antonio Šančić, ATP World Tour 250 serija, Carlos Alcaraz, Carlos Moyá, David Ferrer, Davide Sanguinetti, Dmitrij Poljakov, Domovinski rat, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Euro, Eurosport, Fabio Fognini, Fernando Verdasco, Filippo Volandri, Fotografija, Franko Škugor, Goran Ivanišević, Goran Prpić, Guillermo Coria, Hrvatska, Igor Andrejev, Ivan Ljubičić, Jürgen Melzer, Johan Brunström, José Acasuso, Juan Carlos Ferrero, Karol Kučera, Kolovoz, Lovro Zovko, Lukáš Rosol, Marcelo Ríos, Marin Čilić, Nikola Mektić, Nikolaj Davydenko, Novak Đoković, Novinarstvo, Oliver Marach, Pandemija COVID-19, Plaža, Rafael Nadal, Richard Gasquet, Sergi Bruguera, Simone Bolelli, Srpanj, Stanislas Wawrinka, Stjepan Mesić, Tenis, ..., Thomas Muster, Tommy Robredo, Umag, 1990., 1993., 2004.. Proširite indeks (6 više) »
Aleksandar Dolgopolov
Aleksandar Aleksandrovič Dolgopolov (ukr. Олександр Олександрович Долгополов) (Kijev, Ukrajina, 7. studenog 1988.) je ukrajinski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Aleksandar Dolgopolov · Vidi više »
Andrei Pavel
Andrei Pavel (Constanţa, Rumunjska, 27. siječnja 1974.) je rumunjski teniski trener te bivši profesionalni tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Andrei Pavel · Vidi više »
Andrej Čerkasov
Andrej Čerkasov (Ufa, 4. srpnja 1970.), ruski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Andrej Čerkasov · Vidi više »
Antonio Šančić
Antonio Šančić (Brežice, 23. studenoga 1988.) hrvatski je tenisač, natjecatelj u pojedinačnoj konkurenciji i parovima.
Novi!!: Croatia Open Umag i Antonio Šančić · Vidi više »
ATP World Tour 250 serija
ATP World Tour 250 serija je nova serija turnirskih natjecanja u tenisu.
Novi!!: Croatia Open Umag i ATP World Tour 250 serija · Vidi više »
Carlos Alcaraz
Carlos Alcaraz Garfia (El Palmar, Murcia, 5. svibnja 2003.) španjolski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Carlos Alcaraz · Vidi više »
Carlos Moyá
Carlos Moyá Llompart (Palma de Mallorca, 27. kolovoza 1976.), je španjolski tenisač. Profesionalnu karijeru započeo je 1995. godine. Do sada je osvojio 20 turnira, a od toga je 5 puta pobijedio u Umagu na Croatia Openu - Međunarodnom prvenstvu Hrvatske u tenisu. 0d 1996. godine u Umagu je nastupio 14 puta zaredom. Godine 1998. osvojio je svoj prvi i dosad jedini Grand Slam turnir Roland Garros. 15. ožujka 1999. plasirao se na prvo mjesto svjetske ATP-ove ljestvice, no uspio ga je zadržati svega dva tjedna. Kategorija:Španjolski tenisači Kategorija:Tenisači broj 1 ATP-ove ljestvice.
Novi!!: Croatia Open Umag i Carlos Moyá · Vidi više »
David Ferrer
David "Ferru" Ferrer Ern (Jávea/Xàbia, 2. travnja 1982.) bivši je španjolski profesionalni tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i David Ferrer · Vidi više »
Davide Sanguinetti
Davide Sanguinetti (Viareggio, Italija, 25. kolovoza 1972.) je talijanski teniski trener i bivši tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Davide Sanguinetti · Vidi više »
Dmitrij Poljakov
Dmitrij Poljakov (ruski: Дмитрий Поляков) (Kijev, SSSR, 19. siječnja 1968.) je sovjetski i ukrajinski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Dmitrij Poljakov · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Croatia Open Umag i Domovinski rat · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Croatia Open Umag i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Croatia Open Umag i Euro · Vidi više »
Eurosport
Eurosport je najveći europski sportski satelitski kanal, dostupan u 54 zemalje na 20 različitih jezika i implementiran u više od 116 milijuna kućanstva.
Novi!!: Croatia Open Umag i Eurosport · Vidi više »
Fabio Fognini
Fabio "Fogna" Fognini (Sanremo, 24. svibnja 1987.) talijanski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Fabio Fognini · Vidi više »
Fernando Verdasco
Fernando Verdasco (Madrid, Španjolska, 15. listopada 1983.), španjolski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Fernando Verdasco · Vidi više »
Filippo Volandri
Filippo Volandri (Livorno, Italija, 5. rujna 1981.) umirovljeni je talijanski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Filippo Volandri · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Croatia Open Umag i Fotografija · Vidi više »
Franko Škugor
Franko Škugor (Šibenik, 20. rujna 1987.), hrvatski je tenisač specijaliziran za igru parova i hrvatski reprezentativac, finalist Davis Cupa, dvostruki polufinalist Wimbledona (u paru s Nikolom Mektićem) i osvajač pet ATP-ovih naslova u parovima.
Novi!!: Croatia Open Umag i Franko Škugor · Vidi više »
Goran Ivanišević
Goran Ivanišević (Split, 13. rujna 1971.) je umirovljeni hrvatski tenisač, do 2021. bio je jedini Hrvat koji je osvojio Wimbledon (2001.). Također je i jedini tenisač u povijesti koji je pobijedio na Wimbledonu s pozivnicom, kao i tenisač s najnižim plasmanom u vrijeme pobjede - 125.
Novi!!: Croatia Open Umag i Goran Ivanišević · Vidi više »
Goran Prpić
Goran Prpić (Zagreb, 4. svibnja 1964.) bivši je jugoslavenski i hrvatski profesionalni tenisač i trenutačni izbornik hrvatske muške i ženske teniske reprezentacije.
Novi!!: Croatia Open Umag i Goran Prpić · Vidi više »
Guillermo Coria
Guillermo Coria (Rufino, Santa Fe, 13. siječnja 1982.), argentinski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Guillermo Coria · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Croatia Open Umag i Hrvatska · Vidi više »
Igor Andrejev
Igor Valerievič Andrejev (rus. И́горь Вале́рьевич Андре́ев) (Moskva, Rusija, 14. srpnja 1983.) je umirovljeni ruski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Igor Andrejev · Vidi više »
Ivan Ljubičić
Ivan Ljubičić (Banja Luka, 19. ožujka 1979.) umirovljeni je hrvatski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Ivan Ljubičić · Vidi više »
Jürgen Melzer
Jürgen Melzer (Beč, 22. svibnja 1981.) austrijski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Jürgen Melzer · Vidi više »
Johan Brunström
Johan Brunström (Fiskebäckskil, Švedska, 3. travnja 1980.) je švedski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Johan Brunström · Vidi više »
José Acasuso
Jose Javier Acasuso (Posadas, pokrajina Misiones, Argentina, 20. listopada 1982.), argentinski tenisač Kao i kod većine svojih sunarodnjaka omiljena podloga mu je zemlja, na kojoj je i ostvario 3 titule (Sopot 2002., Bukurešt 2004. i Vina del Mar 2006.).
Novi!!: Croatia Open Umag i José Acasuso · Vidi više »
Juan Carlos Ferrero
Juan Carlos Ferrero (Onteniente, 12. veljače 1980.), španjolski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Juan Carlos Ferrero · Vidi više »
Karol Kučera
Karol Kučera (Bratislava, Slovačka, 4. ožujka 1974.) je bivši slovački tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Karol Kučera · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Croatia Open Umag i Kolovoz · Vidi više »
Lovro Zovko
Lovro Zovko (rođen 18. ožujka, 1981. u Zagrebu) - hrvatski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Lovro Zovko · Vidi više »
Lukáš Rosol
Lukáš Rosol (Brno, 24. srpnja 1985.) je češki tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Lukáš Rosol · Vidi više »
Marcelo Ríos
Andrés Marcelo Ríos Mayorga (Santiago, 26. prosinca 1975.), čilski tenisač i bivši svjetski broj 1, poznat pod nadimcima El Chino („Kinez”) i El zurdo de Vitacura.
Novi!!: Croatia Open Umag i Marcelo Ríos · Vidi više »
Marin Čilić
Marin Čilić (Međugorje, BIH, 28. rujna 1988.) profesionalni je hrvatski tenisač, osvajač US Opena 2014. Najbolji rezultat na ATP-ovoj ljestvici u karijeri bilo mu je treće mjesto.
Novi!!: Croatia Open Umag i Marin Čilić · Vidi više »
Nikola Mektić
Nikola Mektić (Zagreb, 24. prosinca 1988.), hrvatski tenisač i trenutni broj 2 u igri parova u svijetu.
Novi!!: Croatia Open Umag i Nikola Mektić · Vidi više »
Nikolaj Davydenko
Nikolaj Vladimirovič Davidenko (rus. Николай Владимирович Давыденко, ukr. Микола Володимирович Давиденко); (Siverodoneck, Ukrajina, 2. srpnja 1981.); ruski je umirovljeni tenisač ukrajinskog podrijetla.
Novi!!: Croatia Open Umag i Nikolaj Davydenko · Vidi više »
Novak Đoković
Novak Đoković (srp. ćir. Новак Ђоковић; Beograd, 22. svibnja 1987.), srbijanski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Novak Đoković · Vidi više »
Novinarstvo
Novinarstvo je struka kojom se bave novinari.
Novi!!: Croatia Open Umag i Novinarstvo · Vidi više »
Oliver Marach
Oliver Marach (Graz, 16. srpnja 1980.) austrijski je tenisač, natjecatelj u pojedinačnoj konkurenciji i igri parova.
Novi!!: Croatia Open Umag i Oliver Marach · Vidi više »
Pandemija COVID-19
Bez opisa.
Novi!!: Croatia Open Umag i Pandemija COVID-19 · Vidi više »
Plaža
plaža u Kuparima''' Susku.''' Plaža je dio morske ili slatkovodne obale uređen za kupanje ljudi.
Novi!!: Croatia Open Umag i Plaža · Vidi više »
Rafael Nadal
Nadal na meču Rafael "Rafa" Nadal Parera (Manacor, Mallorca, Španjolska, 3. lipnja 1986.) profesionalni je španjolski tenisač i trenutačno svjetski broj 2.
Novi!!: Croatia Open Umag i Rafael Nadal · Vidi više »
Richard Gasquet
Richard Gasquet (Béziers, 18. lipnja 1986.) francuski je tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Richard Gasquet · Vidi više »
Sergi Bruguera
Sergi Bruguera Torner (rođen 16. siječnja 1971. u Barceloni, Španjolska) je umirovljeni profesionalni tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Sergi Bruguera · Vidi više »
Simone Bolelli
Simone Bolelli (Bologna, 8. listopada 1985.) talijanski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Simone Bolelli · Vidi više »
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Croatia Open Umag i Srpanj · Vidi više »
Stanislas Wawrinka
Stanislas Wawrinka (Lausanne, 28. ožujka 1985.) švicarski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Stanislas Wawrinka · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Croatia Open Umag i Stjepan Mesić · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Croatia Open Umag i Tenis · Vidi više »
Thomas Muster
Thomas Muster (Leibnitz, 2. listopada 1967.) austrijski je profesionalni tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Thomas Muster · Vidi više »
Tommy Robredo
Tommy Robredo Garcés (Hostalric, Španjolska, 1. svibnja 1982.) umirovljeni je španjolski tenisač.
Novi!!: Croatia Open Umag i Tommy Robredo · Vidi više »
Umag
Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Croatia Open Umag i Umag · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Croatia Open Umag i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Croatia Open Umag i 1993. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Croatia Open Umag i 2004. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
ATP Umag, Croatia Open, Vegeta Croatia Open Umag.
