Brže od pregledniku!
42 odnosi: Austrijska ženska rukometna reprezentacija, Španjolska ženska rukometna reprezentacija, Švedska, Švedska ženska rukometna reprezentacija, Crnogorska ženska rukometna reprezentacija, Danska, Danska ženska rukometna reprezentacija, Europska prvenstva u rukometu, Europska rukometna federacija, Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Švedska 2006., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Švedska 2016., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 1996., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2002., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska i Norveška 2010., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska i Mađarska 2014., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Mađarska 2004., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Makedonija 2008., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Nizozemska 1998., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Njemačka 1994., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Rumunjska 2000., Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Srbija 2012., Francuska, Francuska ženska rukometna reprezentacija, Hrvatska, Hrvatska ženska rukometna reprezentacija, Mađarska, Mađarska ženska rukometna reprezentacija, Nizozemska, Nizozemska ženska rukometna reprezentacija, Njemačka, Njemačka ženska rukometna reprezentacija, Norveška, Norveška ženska rukometna reprezentacija, Rukomet na Olimpijskim igrama, Rumunjska, Rumunjska ženska rukometna reprezentacija, Ruska ženska rukometna reprezentacija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Svjetska prvenstva u rukometu za žene, Ukrajinska ženska rukometna reprezentacija.
Austrijska ženska rukometna reprezentacija
Austrijska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Austriju u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Austrijska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Španjolska ženska rukometna reprezentacija
Španjolska ženska rukometna reprezentacija. Španjolska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Španjolsku u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Španjolska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Švedska · Vidi više »
Švedska ženska rukometna reprezentacija
Švedska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Švedsku u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Švedska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Crnogorska ženska rukometna reprezentacija
Crnogorska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Crnu Goru u međunarodnom ženskom rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Crnogorska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Danska · Vidi više »
Danska ženska rukometna reprezentacija
Danska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Dansku u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Danska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Europska prvenstva u rukometu
Europska rukometna prvenstva za muškarce održavaju se svake druge godine od 1994. godine, a organizira ih EHF (Europska rukometna federacija).
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europska prvenstva u rukometu · Vidi više »
Europska rukometna federacija
Europska rukometna federacija (eng. European Handball Federation, EHF) je krovna organizacija europskog rukometa.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europska rukometna federacija · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Švedska 2006.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2006. se održalo od 7. do 17. prosinca 2006. godine u Švedskoj.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Švedska 2006. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Švedska 2016.
12.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Švedska 2016. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 1996.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 1996. se održalo od 6. do 15. prosinca 1996. u Danskoj.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 1996. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2002.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2002. se održalo od 6. do 15. prosinca 2002. u Danskoj.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2002. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2020. održavalo se od 3. do 20. prosinca 2020.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska 2020. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska i Norveška 2010.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2010. održalo se u mjesecu prosincu u Danskoj i Norveškoj.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Danska i Norveška 2010. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska i Mađarska 2014.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2014. održalo se od 7. do 21. prosinca 2014.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Hrvatska i Mađarska 2014. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Mađarska 2004.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2004. se održalo od 9. do 19. prosinca 2004. u Mađarskoj.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Mađarska 2004. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Makedonija 2008.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2008. održalo se u prosincu 2008.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Makedonija 2008. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Nizozemska 1998.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 1998. se održalo od 11. do 20. prosinca 1998. u Nizozemskoj.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Nizozemska 1998. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Njemačka 1994.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 1994. se održalo od 17. do 25. rujna 1994. u Njemačkoj.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Njemačka 1994. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Rumunjska 2000.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2000. se održalo od 8. do 17. prosinca 2000. u Rumunjskoj.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Rumunjska 2000. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Srbija 2012.
Europsko prvenstvo u rukometu za žene 2012. održalo se u mjesecu prosincu u Srbiji.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Srbija 2012. · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Francuska · Vidi više »
Francuska ženska rukometna reprezentacija
Francuska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Francusku u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Francuska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska ženska rukometna reprezentacija
Hrvatska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Hrvatska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Mađarska · Vidi više »
Mađarska ženska rukometna reprezentacija
Mađarska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Mađarsku u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Mađarska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Nizozemska · Vidi više »
Nizozemska ženska rukometna reprezentacija
Nizozemska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Nizozemsku u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Nizozemska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Njemačka · Vidi više »
Njemačka ženska rukometna reprezentacija
Njemačka ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Njemačku u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Njemačka ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Norveška · Vidi više »
Norveška ženska rukometna reprezentacija
Norveška ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Norvešku u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Norveška ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Rukomet na Olimpijskim igrama
100px Rukomet na Olimpijskim igrama je prvi puta uključen u program na Igrama u Berlinu 1936. godine, i to samo za muškarce.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Rukomet na Olimpijskim igrama · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjska ženska rukometna reprezentacija
Rumunjska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Rumunjsku u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Rumunjska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Ruska ženska rukometna reprezentacija
Ruska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Rusiju u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Ruska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Srbija · Vidi više »
Svjetska prvenstva u rukometu za žene
Svjetska prvenstva u rukometu za žene se održavaju od 1957.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Svjetska prvenstva u rukometu za žene · Vidi više »
Ukrajinska ženska rukometna reprezentacija
Ukrajinska ženska rukometna reprezentacija predstavlja državu Ukrajinu u športu rukometu.
Novi!!: Europska prvenstva u rukometu za žene i Ukrajinska ženska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Europska rukometna prvenstva za žene, Rukometna EP za žene.
