Sadržaj
29 odnosi: Albanija, Alkoholno piće, Carigrad, Damask, Fazil Mustafa-paša Ćuprilić, Habsburška Monarhija, Hrvatsko-osmanski ratovi, Kandijski rat, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Ugarska, Kreta, Međimurje (regija), Mehmed IV., Monošterska bitka 1664., Novi Zrin, Opsada Novog Zrina, Osmansko Carstvo, Poljsko-Litavska Unija, Poljsko-osmanski ratovi, Sjeverna Makedonija, Sultan, Turski jezik, Vašvarski mir, Veles (grad), Veliki vezir, Vezir, Visoka Porta, 3. studenoga, 31. listopada.
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Albanija
Alkoholno piće
300x300px Alkoholno piće svaki je napitak koji sadrži zamjetnu količinu etanola, alkohola koji nastaje fermentacijom žitarica, voća ili drugih izvora šećera.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Alkoholno piće
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Carigrad
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Damask
Fazil Mustafa-paša Ćuprilić
Fazil Mustafa-paša Ćuprilić (tur. Fazıl Mustafa Köprülü) (1637. – 19. kolovoza 1691.) je bio veliki vezir Turskog Carstva u vrijeme sultana Sulejmana II, rodom iz obitelji Ćuprilića, albanskog podrijetla iz Velesa u Makedoniji.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Fazil Mustafa-paša Ćuprilić
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Habsburška Monarhija
Hrvatsko-osmanski ratovi
Detaljan prikaz turskih osvajanja u Hrvatskoj. Hrvatsko-osmanski ratovi ili Osmansko-hrvatski ratovi je naziv za niz vojnih sukoba između Hrvatskog Kraljevstva (u Hrvatsko-Ugarskoj i u Habsburškoj Monarhiji) i Osmanskoga Carstva.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Hrvatsko-osmanski ratovi
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Kandijski rat
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Kraljevina Ugarska
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Kreta
Međimurje (regija)
Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine oslobađanja od mađarske vlasti krajem 1918. godine Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Međimurje (regija)
Mehmed IV.
Mehmed IV. (2. siječnja 1642. – 6. siječnja 1693.), osmanski sultan Mehmed IV. Mehmed IV.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Mehmed IV.
Monošterska bitka 1664.
Monošterska bitka (mađarski: Szentgotthárdi csata, njemački: Schlacht bei Sankt Gotthard, ili Schlacht bei Mogersdorf, prekomurski: Monošterska bitva, slovenski: Bitka pri Monoštru) bitka je koja se 1. kolovoza 1664. godine odigrala kod Monoštra (mađarski: Szentgotthárd), u Željezanskoj županiji između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Monošterska bitka 1664.
Novi Zrin
Prikaz Novog Zrina njemačkog autora Hieronymusa Orteliusa iz 1664. godine - na njemu je utvrda na desnoj, međimurskoj obali Mure (''Muhr flus'') turske opsade Novi Zrin (mađ.: Zrínyiújvár, ili Uj-Zrínyivár) je utvrda koju je na krajnjem istočnom rubu Međimurja (na području naselja Donja Dubrava), blizu ušća rijeke Mure u Dravu, dao sagraditi ban Nikola VII.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Novi Zrin
Opsada Novog Zrina
Opsada Novog Zrina, oružani sukob između kršćanske vojske, sastavljene od hrvatskih, austrijskih, njemačkih i ugarskih postrojbi, te tursko-krimskotatarskih snaga, vođen 1664.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Opsada Novog Zrina
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Osmansko Carstvo
Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Poljsko-Litavska Unija
Poljsko-osmanski ratovi
Poljsko-osmanski ratovi ili Osmansko-poljski ratovi je naziv za niz vojnih sukoba između Poljsko-Litavske Unije i Osmanskog Carstva;.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Poljsko-osmanski ratovi
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Sjeverna Makedonija
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Sultan
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Turski jezik
Vašvarski mir
Vašvarski mir (turskim riječima) Vašvarski mir ili Mir u Vašvaru (mađ. Vasvár), nazivan još i sramotnim mirom, bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke ili bitke kod Sv.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Vašvarski mir
Veles (grad)
Veles (makedonski: Велес) je grad od 43 108 stanovnika, u središnjem dijelu Republike Sjeverne Makedonije, koji leži na obalama rijeke Vardar.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Veles (grad)
Veliki vezir
Veliki vezir je bio naslov za glavnu osobu među vezirima, savjetnika sultana i kao takav najviši naziv nekog službenika u nekoliko muslimanskih zemalja, ali se prvenstveno poistovjećuje s Osmanskim carstvom, gdje je veliki vezir obnašao dužnost koja bi odgovarala današnjem premijeru.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Veliki vezir
Vezir
Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Vezir
Visoka Porta
Visoka Porta iz turskih vremena. Visoka Porta (tur. bâb-i-âlî) je od 1718. do 1922. bio naziv za vladu Osmanskog Carstva, da bi se napravila razlika u odnosu na sultanov dvor.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i Visoka Porta
3. studenoga
3.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i 3. studenoga
31. listopada
31.
Pogledaj Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić i 31. listopada