Brže od pregledniku!
36 odnosi: Austrija, Švicarska, Basel, Beč, Berlin, Boston, Massachusetts, Dirigiranje, Franz Liszt, Graz, Gustav Mahler, Hamburg, Hrvatska, Književnost, Komorna glazba, Leipzig, Mannheim, München, Njemački jezik, Opera, Pijanist, Pjesma, Simfonija, Skladatelj, Weimar, Winterthur, Zadar, 1863., 1908., 1919., 1924., 1927., 1935., 1936., 1942., 2. lipnja, 7. svibnja.
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Felix von Weingartner i Austrija · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Felix von Weingartner i Švicarska · Vidi više »
Basel
Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.
Novi!!: Felix von Weingartner i Basel · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Felix von Weingartner i Beč · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Felix von Weingartner i Berlin · Vidi više »
Boston, Massachusetts
Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.
Novi!!: Felix von Weingartner i Boston, Massachusetts · Vidi više »
Dirigiranje
Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.
Novi!!: Felix von Weingartner i Dirigiranje · Vidi više »
Franz Liszt
Franz Liszt (na mađarskom: Liszt Ferenc), (Rajnof, 22. listopada 1811. – Bayreuth, 31. srpnja 1886.), mađarski skladatelj.
Novi!!: Felix von Weingartner i Franz Liszt · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Felix von Weingartner i Graz · Vidi više »
Gustav Mahler
Gustav Mahler (Kaliště, 7. srpnja 1860. – Beč, 18. svibnja 1911.), austrijski skladatelj i dirigent židovskog podrijetla.
Novi!!: Felix von Weingartner i Gustav Mahler · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Felix von Weingartner i Hamburg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Felix von Weingartner i Hrvatska · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Felix von Weingartner i Književnost · Vidi više »
Komorna glazba
Komorna glazba je naziv za skladbe koje su pisane za manje instrumentalne i vokalne sastave.
Novi!!: Felix von Weingartner i Komorna glazba · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: Felix von Weingartner i Leipzig · Vidi više »
Mannheim
Mannheim je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg.
Novi!!: Felix von Weingartner i Mannheim · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Felix von Weingartner i München · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Felix von Weingartner i Njemački jezik · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Felix von Weingartner i Opera · Vidi više »
Pijanist
Pijanist i pijanistica su glazbenici koji glazbu izvode na glasoviru.
Novi!!: Felix von Weingartner i Pijanist · Vidi više »
Pjesma
dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.
Novi!!: Felix von Weingartner i Pjesma · Vidi više »
Simfonija
Simfonija je izraz koji potječe iz starogrčkog σύν "zajedno" i φωνή „zvuk“.
Novi!!: Felix von Weingartner i Simfonija · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Felix von Weingartner i Skladatelj · Vidi više »
Weimar
Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.
Novi!!: Felix von Weingartner i Weimar · Vidi više »
Winterthur
Winterthur (latinski: Vitudurum, francuski: Winterthour na domaćem dijalektu Winti) je grad u Švicarskoj i drugi po veličini grad kantona Züricha.
Novi!!: Felix von Weingartner i Winterthur · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Felix von Weingartner i Zadar · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Felix von Weingartner i 1863. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Felix von Weingartner i 1908. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Felix von Weingartner i 1919. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Felix von Weingartner i 1924. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Felix von Weingartner i 1927. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Felix von Weingartner i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Felix von Weingartner i 1936. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Felix von Weingartner i 1942. · Vidi više »
2. lipnja
2.
Novi!!: Felix von Weingartner i 2. lipnja · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Felix von Weingartner i 7. svibnja · Vidi više »
