Brže od pregledniku!
35 odnosi: ŠK Slavija Osijek, FK Borac Banja Luka, FK Partizan Beograd, FK Velež Mostar, GNK Dinamo Zagreb, HNK Rijeka, Hrvatska, Hrvatska nogometna reprezentacija, Jugoslavenska nogometna reprezentacija, Klagenfurt, NK Mornar Split, NK Osijek, NK Trešnjevka Zagreb, NK Zagreb, Nogomet, Nogometne pozicije, OFK Beograd, Osijek, Zagreb, Zvonimir Magdić, 1. HŠK Građanski Zagreb, 1. ožujka, 1913., 1930., 1933., 1937., 1940., 1941., 1944., 1945., 1946., 1947., 1948., 2003., 7. siječnja.
ŠK Slavija Osijek
Slavija je bivši hrvatski nogometni klub iz Osijeka.
Novi!!: Franjo Glaser i ŠK Slavija Osijek · Vidi više »
FK Borac Banja Luka
FK Borac je bosanskohercegovački nogometni klub iz Banje Luke, a nastupa u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Franjo Glaser i FK Borac Banja Luka · Vidi više »
FK Partizan Beograd
FK Partizan srbijanski je nogometni klub iz Beograda, utemeljen 1945. godine po ugledu na CSKA, tim sovjetske armije.
Novi!!: Franjo Glaser i FK Partizan Beograd · Vidi više »
FK Velež Mostar
FK Velež Mostar je nogometni klub koji je osnovan 26. lipnja 1922. kao Radničko športsko društvo Velež.
Novi!!: Franjo Glaser i FK Velež Mostar · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Franjo Glaser i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
HNK Rijeka
HNK Rijeka je hrvatski nogometni klub iz Rijeke.
Novi!!: Franjo Glaser i HNK Rijeka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Franjo Glaser i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Franjo Glaser i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Franjo Glaser i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Novi!!: Franjo Glaser i Klagenfurt · Vidi više »
NK Mornar Split
NK Mornar Split bio je nogometni klub iz grada Splita.
Novi!!: Franjo Glaser i NK Mornar Split · Vidi više »
NK Osijek
NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.
Novi!!: Franjo Glaser i NK Osijek · Vidi više »
NK Trešnjevka Zagreb
NK Trešnjevka je nogometni klub iz grada Zagreba lociran na području Trešnjevke.
Novi!!: Franjo Glaser i NK Trešnjevka Zagreb · Vidi više »
NK Zagreb
NK Zagreb nogometni je klub iz grada Zagreba.
Novi!!: Franjo Glaser i NK Zagreb · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Franjo Glaser i Nogomet · Vidi više »
Nogometne pozicije
Za bolje shvaćanje pojedinih nogometnih formacija, pogledajte: nogometne formacije. U nogometnoj igri, svaki od jedanaest igrača u momčadi ima svoju određenu ulogu u određenom dijelu terena.
Novi!!: Franjo Glaser i Nogometne pozicije · Vidi više »
OFK Beograd
OFK Beograd nasljednik je predratnog Beograd sport kluba (BSK), najboljeg kluba Srbije i Jugoslavije u periodu između 1923. godine, kad je održano prvo nogometno prvenstvo, do 1941. BSK je u tom periodu osvojio pet prvenstava i jedan kup.
Novi!!: Franjo Glaser i OFK Beograd · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Franjo Glaser i Osijek · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Franjo Glaser i Zagreb · Vidi više »
Zvonimir Magdić
Zvonimir Magdić (Zagreb, 8. rujna 1930. – Zagreb, 8. studenoga 2018.),V.
Novi!!: Franjo Glaser i Zvonimir Magdić · Vidi više »
1. HŠK Građanski Zagreb
Prvi hrvatski građanski športski klub, poznatiji samo kao Građanski, bio je nogometni klub u Zagrebu.
Novi!!: Franjo Glaser i 1. HŠK Građanski Zagreb · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Franjo Glaser i 1. ožujka · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Glaser i 1913. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Glaser i 1930. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Glaser i 1933. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Glaser i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Franjo Glaser i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Glaser i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Glaser i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Glaser i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Franjo Glaser i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Glaser i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Franjo Glaser i 1948. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Franjo Glaser i 2003. · Vidi više »
7. siječnja
7.
Novi!!: Franjo Glaser i 7. siječnja · Vidi više »
