Brže od pregledniku!
19 odnosi: Amaryllidoideae, Azija, Šparogolike, Biljke, Carl Linné, Europa, Galantheae, Galanthus bursanus, Galanthus gracilis, Hrvatska, Jednosupnice, Kritosjemenjače, Latinski jezik, List, Obična visibaba, Porodica (taksonomija), Proljeće, Visibaba kraljice Olge, Zvanikovke.
Amaryllidoideae
Amaryllidoideae, biljna potporodica, dio porodice zvanikovki.
Novi!!: Visibaba i Amaryllidoideae · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Visibaba i Azija · Vidi više »
Šparogolike
''Ophiopogon bodinieri''. Šparogolike (lat. Asparagales), biljni red iz razreda Liliopsida kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.
Novi!!: Visibaba i Šparogolike · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Visibaba i Biljke · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Visibaba i Carl Linné · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Visibaba i Europa · Vidi više »
Galantheae
Galantheae, tribus lukovičastih trajnica koji čini dio potporodice Amaryllidoideae, porodica zvanikovki.
Novi!!: Visibaba i Galantheae · Vidi više »
Galanthus bursanus
Galanthus bursanus, vrsta visibabe otkrivena 2019. godine u blizini grade Burse kod Mramornog mora u Turskoj.
Novi!!: Visibaba i Galanthus bursanus · Vidi više »
Galanthus gracilis
Galanthus gracilis Galanthus gracilis, jedna od vrsta visibaba, porodica Zvanikovke (Amaryllidaceae) raširena na području Turske, i od Grčke na jugu preko Bugarske i Rumunjske do Ukrajine.
Novi!!: Visibaba i Galanthus gracilis · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Visibaba i Hrvatska · Vidi više »
Jednosupnice
Jednosupnice (Liliopsida, ranije Monocotyledoneae) su nekadašnji razred kritosjemenjača (Magnoliophyta).
Novi!!: Visibaba i Jednosupnice · Vidi više »
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače (Angiospermae, Magnoliophyta, Magnoliophytina) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača.
Novi!!: Visibaba i Kritosjemenjače · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Visibaba i Latinski jezik · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Visibaba i List · Vidi više »
Obična visibaba
Obična visibaba (lat. Galanthus nivalis), trajnica u rodu visibaba, porodica zvanikovki.
Novi!!: Visibaba i Obična visibaba · Vidi više »
Porodica (taksonomija)
Porodica (lat. Familia) u biološkoj klasifikaciji označava jednu od hijerarhijskih razina, a može biti kategorija (rang) ili svojta (takson).
Novi!!: Visibaba i Porodica (taksonomija) · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Visibaba i Proljeće · Vidi više »
Visibaba kraljice Olge
Visibaba kraljice Olge (lat. Galanthus reginae-olgae), jedna od dviju vrsta visibaba koje rastu u Hrvatskoj.
Novi!!: Visibaba i Visibaba kraljice Olge · Vidi više »
Zvanikovke
Zvanikovke (sunovratke; lat. Amaryllidaceae) biljna porodica iz reda šparogolike (Asparagales) koja obuhvaća 80 rodova i 2.258 priznatih vrsta, a ime je dobila po rodu Amaryllis ili zvanika, lukovičastoj biljci prekrasnog cvijeta.
Novi!!: Visibaba i Zvanikovke · Vidi više »
