Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Gomoljasta cvolina

Indeks Gomoljasta cvolina

Gomoljasta cvolina (lat. Geocaryum cynapioides, sin. Huetia cynapioides), vrsta štitarke raširene po Mediteranu, Italija (Abruzzi) i Hrvatska.

13 odnosi: Abruzzo, Apioideae, Štitarke, Biljke, Celerolike, Dvosupnice, Geocaryum, Hrvatska, Italija, Scandiceae, Scandicinae, Sredozemlje, Vaskularne biljke.

Abruzzo

Abruzzo (također Abruzzi, što je starija zastarjela množina), regija je u središnjoj Italiji, dio bivše regije Abruzzi i Molise.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Abruzzo · Vidi više »

Apioideae

Apioideae, potporodica štitarki.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Apioideae · Vidi više »

Štitarke

Štitarke (celerovke, kimovke; lat. Apiaceae, Umbelliferae) su porodica dvosupnica kojoj pripada 418 rodova s 3.257 vrsta trajnih i jednogodišnjih zeleni, rjeđe polugrmova i grmova.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Štitarke · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Biljke · Vidi više »

Celerolike

Apium nodiflorum ili Helosciadium nodiflorum Celerolike (lat. Apiales), biljni red iz razreda Magnoliopsida (Dvosupnice) koji obuhvaća 7 porodica, od kojih je najvažnija Apiaceae ili štitarke.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Celerolike · Vidi više »

Dvosupnice

Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Dvosupnice · Vidi više »

Geocaryum

Geocaryum, biljni rod iz porodice štitarki raširen je po Mediteranu i Zapadnoj Aziji (Turska i istočnoegejski otoci) U Hrvatskoj je jedna vrsta gomoljasta cvolina, koja je uključivana u rod Huetia, što je sinonim za Geocaryum.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Geocaryum · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Hrvatska · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Italija · Vidi više »

Scandiceae

Scandiceae, tribus štitarki.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Scandiceae · Vidi više »

Scandicinae

Scandicinae, podtribus štitarki, dio tribus Scandiceae.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Scandicinae · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Sredozemlje · Vidi više »

Vaskularne biljke

Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.

Novi!!: Gomoljasta cvolina i Vaskularne biljke · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Geocaryum cynapioides, Huetia cynapioides.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »