Brže od pregledniku!
29 odnosi: Beatifikacija, Blanda Stipetić, Carevdar, Donjara, Hrvatska, Jazovka, Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata, Kamion, Katoličanstvo, Klinika za psihijatriju Vrapče, Konstantina Mesar, Koprivničko-križevačka županija, Kornelija Horvat, Lipharda Horvat, Pacijent, Partizani, Redovnik, Sestre milosrdnice, Trofima Miloslavić, Zagreb, Zdenko Križić, 15. svibnja, 17. srpnja, 1906., 1925., 1927., 1931., 1945., 1996..
Beatifikacija
Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.
Novi!!: Geralda Jakob i Beatifikacija · Vidi više »
Blanda Stipetić
Blanda Stipetić (Vrbovsko, 27. lipnja 1889. - jama Jazovka, 30. lipnja 1945.), hrvatska katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima.
Novi!!: Geralda Jakob i Blanda Stipetić · Vidi više »
Carevdar
Carevdar je naselje na području Grada Križevaca u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Geralda Jakob i Carevdar · Vidi više »
Donjara
Donjara je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Sokolovca.
Novi!!: Geralda Jakob i Donjara · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Geralda Jakob i Hrvatska · Vidi više »
Jazovka
Masovna grobnica Jazovka je jama koja se nalazi u šumi pokraj naselja Sošice na Žumberku u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Geralda Jakob i Jazovka · Vidi više »
Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata
Najveće za sada poznata masovna grobnica Hrvata: Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata ili Partizanski zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata označavaju niz zločina nad zarobljenim pripadnicima poraženih vojski, civilima protivnicima komunističkog režima i njihovih obitelji od strane totalitarnog režima pod vrhovnim zapovjedništvom Josipa Broza Tita neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali i u godinama poraća.
Novi!!: Geralda Jakob i Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata · Vidi više »
Kamion
Nekoliko kamiona raznih namjena i oblika. Kamion prilikom istovara. Kamion s poluprikolicom za prijevoz automobila. Kamion ili teretno vozilo je motorno vozilo veće od kombija, a služi za prijevoz većih količina tereta u cestovnom prometu.
Novi!!: Geralda Jakob i Kamion · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Geralda Jakob i Katoličanstvo · Vidi više »
Klinika za psihijatriju Vrapče
Klinika za psihijatriju Vrapče Klinika za psihijatriju Vrapče je klinika u Zagrebu, na predjelu Vrapču.
Novi!!: Geralda Jakob i Klinika za psihijatriju Vrapče · Vidi više »
Konstantina Mesar
Konstantina (Ruža) Mesar (26. listopada 1907., Marija Bistrica - 1945., jama Jazovka), hrvatska katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima.
Novi!!: Geralda Jakob i Konstantina Mesar · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Geralda Jakob i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Kornelija Horvat
Kornelija Horvat (Koprivnica, 22. prosinca 1886. - Hvar, 3. siječnja 1944.) - hrvatska katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima.
Novi!!: Geralda Jakob i Kornelija Horvat · Vidi više »
Lipharda Horvat
Lipharda (Josipa) Horvat (Varaždin, 6. ožujka 1902. – jama Jazovka, svibanj 1945.), hrvatska katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima.
Novi!!: Geralda Jakob i Lipharda Horvat · Vidi više »
Pacijent
thumb Pacijent (iz latinske riječi patiens strpljenje, patnja) je osoba koja je iz različitih razloga primljena na zdravstvenu skrb.
Novi!!: Geralda Jakob i Pacijent · Vidi više »
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Novi!!: Geralda Jakob i Partizani · Vidi više »
Redovnik
Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.
Novi!!: Geralda Jakob i Redovnik · Vidi više »
Sestre milosrdnice
Sestre milosrdnice su rimokatolički ženski crkveni red.
Novi!!: Geralda Jakob i Sestre milosrdnice · Vidi više »
Trofima Miloslavić
Trofima Mada Miloslavić (Makoše, Župa dubrovačka, 17. kolovoza 1888. - Rim, 26. studenoga 1950.) hrvatska katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva jugoslavenskog komunističkog režima.
Novi!!: Geralda Jakob i Trofima Miloslavić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Geralda Jakob i Zagreb · Vidi više »
Zdenko Križić
Zdenko Križić, O.C.D. (Johovac, Foča kod Doboja, BiH, 2. veljače 1953.) je nadbiskup i metropolit Splitsko-makarski i apostolski upravitelj Gospićko-senjski.
Novi!!: Geralda Jakob i Zdenko Križić · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Geralda Jakob i 15. svibnja · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Geralda Jakob i 17. srpnja · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Geralda Jakob i 1906. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Geralda Jakob i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Geralda Jakob i 1927. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Geralda Jakob i 1931. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Geralda Jakob i 1945. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Geralda Jakob i 1996. · Vidi više »
