Sadržaj
32 odnosi: Aškelon, Antiohija, Antwerpen, İznik, Balduin I. Jeruzalemski, Belgija, Boulogne-sur-Mer, Brabant (pokrajina), Egipat, Francuski jezik, Francuzi, Grgur VII., Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Henrik, vojvoda Donje Lorene, Investitura, Isus, Italija, Jeruzalem, Jeruzalemsko Kraljevstvo, Katoličanstvo, Kolovoz, Križari, Križarski ratovi, Latinski jezik, Papa, Plemstvo, Prvi križarski rat, Red Svetoga Groba u Jeruzalemu, Vazal, 15. srpnja, 18. srpnja, 22. srpnja.
Aškelon
Aškelon (heb.: אַשְׁקְלוֹן; arap.: ٲشكلون, također عسقلان Asqalān; lat.: Ascalon; akad.: Isqalluna) priobalni je grad u južnoj pokrajini Izraela.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Aškelon
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Antiohija
Antwerpen
Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Antwerpen
İznik
Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i İznik
Balduin I. Jeruzalemski
Balduin I., poznat i kao Balduin Bulonjski (?, oko 1060. - Ariš, Fatimidski Kalifat, 2. travnja 1118.), francuski plemić, sudionik Prvog križarskog rata, prvi grof Edese (1098.-1100.) i jeruzalemski kralj (1100.-1118.).
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Balduin I. Jeruzalemski
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Belgija
Boulogne-sur-Mer
Boulogne-sur-Mer je gradić u Francuskoj u departmanu Pas-de-Calais u regiji Nord-Pas de Calais.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Boulogne-sur-Mer
Brabant (pokrajina)
Bivša pokrajina Brabant unutar Belgije, danas podijeljena na Flamanski Brabant, Valonski Brabant i Briselsku regiju. Pokrajina Brabant bila je dio Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske od 1815.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Brabant (pokrajina)
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Egipat
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Francuski jezik
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Francuzi
Grgur VII.
Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Grgur VII.
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik, vojvoda Donje Lorene
Henrik I. (o. 1060. - o. 1119.), vojvoda Donje Lorene te grof Limburga i Arlona.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Henrik, vojvoda Donje Lorene
Investitura
Investitura je darivanje službenog položaja.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Investitura
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Isus
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Italija
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Jeruzalem
Jeruzalemsko Kraljevstvo
Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Jeruzalemsko Kraljevstvo
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Katoličanstvo
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Kolovoz
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Križari
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Križarski ratovi
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Latinski jezik
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Papa
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Plemstvo
Prvi križarski rat
Prvi križarski rat (1096. – 1099.), prvi iz niza križaskih ratova koje je inicirala i podržavala Latinska Crkva tijekom srednjeg vijeka.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Prvi križarski rat
Red Svetoga Groba u Jeruzalemu
Grb Viteškog Reda Svetoga Groba u Jeruzalemu. Konjanički Red Svetoga Groba u Jeruzalemu (lat. Ordo Equestris Sancti Sepulcri Hierosolymitani, OESSH; Sepulklarci), nazivani i Red Svetoga Groba u Jeruzalemu ili Vitezovi Svetoga Groba u Jeruzalemu, je rimokatolički papinski viteški red kojeg su izvorno osnovali augustinski Regularni kanonici Svetoga Groba u Bazilici svetoga groba u Jeruzalemu.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Red Svetoga Groba u Jeruzalemu
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i Vazal
15. srpnja
15.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i 15. srpnja
18. srpnja
18.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i 18. srpnja
22. srpnja
22.
Pogledaj Gotfrid Bujonski i 22. srpnja
Također poznat kao Godefroy de Bouillon.