Brže od pregledniku!
61 odnosi: Albanija, Šipovo, Čapljina, Barban, Belišće, Bosna i Hercegovina, Brosonecija, Crna Gora, Danilovgrad, Dudovke, Duga Resa, Federacija Bosne i Hercegovine, Franjevci, Furlanija-Julijska krajina, Goriška, Gorica (Čapljina, BiH), Gorica (Barban), Gorica (Bugojno, BiH), Gorica (Duga Resa), Gorica (grad), Gorica (Grude, BiH), Gorica (Konjic, BiH), Gorica (Pag), Gorica (Prozor-Rama, BiH), Gorica (Rasinja), Gorica (ruralna cjelina), Gorica (Sukošan), Gorica (tvornica), Gorica (Zenica, BiH), Gorica Jamnička, Gorica Lipnička, Gorica Miholečka, Gorica Skradska, Gorica Svetojanska, Gorica Valpovačka, Gorice, Grofovija, Grude, Hrvatska, Italija, Jastrebarsko, Konjic, Korçë, Livno, Nova Gorica, Pag (grad), Pisarovina, Primorska, Prozor-Rama, Rasinja, ..., Republika Srpska, Ribnik, Samostan, Samostan Gorica, Skopaljska dolina, Skrad, Slovenija, Sukošan, Sveti Petar Orehovec, Trebinje, Zenica. Proširite indeks (11 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Gorica i Albanija · Vidi više »
Šipovo
Šipovo (stari hrvatski naziv: Plivski Grad) je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Gorica i Šipovo · Vidi više »
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Gorica i Čapljina · Vidi više »
Barban
Barban (čakavski Barbon, ili Brban) je općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Gorica i Barban · Vidi više »
Belišće
Belišće je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Gorica i Belišće · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Gorica i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brosonecija
Brosonecija (gorica, dudovac; lat. Broussonetia), biljni rod iz porodice dudovki kojemu pripada četiri vrsta grmlja i drveća.
Novi!!: Gorica i Brosonecija · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Gorica i Crna Gora · Vidi više »
Danilovgrad
Danilovgrad je grad i općina u Crnoj Gori.
Novi!!: Gorica i Danilovgrad · Vidi više »
Dudovke
Dudovke (lat. Moraceae), biljna porodica dvosupnica u redu ružolike (Rosales) koja je dobila ime po rodu dudova (Morus).
Novi!!: Gorica i Dudovke · Vidi više »
Duga Resa
Duga Resa je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Gorica i Duga Resa · Vidi više »
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Novi!!: Gorica i Federacija Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Gorica i Franjevci · Vidi više »
Furlanija-Julijska krajina
Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.
Novi!!: Gorica i Furlanija-Julijska krajina · Vidi više »
Goriška
Goriška (slov. Goriška grofija; talijanski: Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njemački: Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.
Novi!!: Gorica i Goriška · Vidi više »
Gorica (Čapljina, BiH)
Gorica je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Gorica i Gorica (Čapljina, BiH) · Vidi više »
Gorica (Barban)
Gorica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Barban, Istarska županija.
Novi!!: Gorica i Gorica (Barban) · Vidi više »
Gorica (Bugojno, BiH)
Gorica je omanja uzvisina (brdašce) kružnog oblika u Bugojnu.
Novi!!: Gorica i Gorica (Bugojno, BiH) · Vidi više »
Gorica (Duga Resa)
Gorica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Duge Rese, Karlovačka županija.
Novi!!: Gorica i Gorica (Duga Resa) · Vidi više »
Gorica (grad)
Gorica (talijanski: Gorizia) je grad i općina u sjeveroistočnoj Italiji, u autonomnoj regiji Furlanija-Julijska krajina.
Novi!!: Gorica i Gorica (grad) · Vidi više »
Gorica (Grude, BiH)
Gorica je naseljeno mjesto u općini Grude, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Gorica i Gorica (Grude, BiH) · Vidi više »
Gorica (Konjic, BiH)
Gorica je naseljeno mjesto u općini Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Gorica i Gorica (Konjic, BiH) · Vidi više »
Gorica (Pag)
Gorica je naselje u sastavu Grada Paga, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gorica i Gorica (Pag) · Vidi više »
Gorica (Prozor-Rama, BiH)
Gorica je naseljeno mjesto u općini Prozor-Rama, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Gorica i Gorica (Prozor-Rama, BiH) · Vidi više »
Gorica (Rasinja)
Gorica je naselje u sastavu Općine Rasinja, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Gorica i Gorica (Rasinja) · Vidi više »
Gorica (ruralna cjelina)
Ruralna cjelina Gorica, ruralna cjelina zaseoka Gorice, dio naselja Lokve Rogoznice, na području Grada Omiša.
Novi!!: Gorica i Gorica (ruralna cjelina) · Vidi više »
Gorica (Sukošan)
Gorica je naselje u sastavu općine Sukošan, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Gorica i Gorica (Sukošan) · Vidi više »
Gorica (tvornica)
Gorica je bila hrvatska tvornica emajliranoga, pocinčanoga i brušenoga posuđa.
Novi!!: Gorica i Gorica (tvornica) · Vidi više »
Gorica (Zenica, BiH)
Gorica je naseljeno mjesto u gradu Zenici, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Gorica i Gorica (Zenica, BiH) · Vidi više »
Gorica Jamnička
Gorica Jamnička je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Gorica i Gorica Jamnička · Vidi više »
Gorica Lipnička
Gorica Lipnička je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ribnik, Karlovačka županija.
Novi!!: Gorica i Gorica Lipnička · Vidi više »
Gorica Miholečka
Gorica Miholečka je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Svetog Petra Orehovca.
Novi!!: Gorica i Gorica Miholečka · Vidi više »
Gorica Skradska
Gorica Skradska je naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Skrada.
Novi!!: Gorica i Gorica Skradska · Vidi više »
Gorica Svetojanska
Gorica Svetojanska je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Gorica i Gorica Svetojanska · Vidi više »
Gorica Valpovačka
Gorica Valpovačka je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu grada Belišća.
Novi!!: Gorica i Gorica Valpovačka · Vidi više »
Gorice
Naselja u Hrvatskoj.
Novi!!: Gorica i Gorice · Vidi više »
Grofovija
Grofovija izvorno, u franačkoj državi od doba Merovinga označava upravno područje na čijem čelu u ulozi suca stoji grof.
Novi!!: Gorica i Grofovija · Vidi više »
Grude
Grude su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Gorica i Grude · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gorica i Hrvatska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Gorica i Italija · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Gorica i Jastrebarsko · Vidi više »
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Novi!!: Gorica i Konjic · Vidi više »
Korçë
Korçë ili Korça (bugarski: Корча, grčki: Κορυτσά, makedonski: Горица ili Корча, makedorumunjski: Corceao ili Curceaua, srpski: Горица ili Корча, talijanski: Coriza, turski: Görice) grad je koji se nalazi u jugoistočnoj Albaniji.
Novi!!: Gorica i Korçë · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Gorica i Livno · Vidi više »
Nova Gorica
Nova Gorica je grad i središte istoimene općine u zapadnoj Sloveniji na granici s Italijom.
Novi!!: Gorica i Nova Gorica · Vidi više »
Pag (grad)
Izgradnja novog grada Paga započela je 18. svibnja 1443. godine. Obnovu grada i pojedine zgrade izveo je arhitekt i kipar Juraj Dalmatinac Pag je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.
Novi!!: Gorica i Pag (grad) · Vidi više »
Pisarovina
Pisarovina je općina u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Gorica i Pisarovina · Vidi više »
Primorska
Primorska Primorska (također i Slovensko primorje; Primorska Slovenija) zapadni je dio Slovenije.
Novi!!: Gorica i Primorska · Vidi više »
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Novi!!: Gorica i Prozor-Rama · Vidi više »
Rasinja
Rasinja (mađarski Apajkeresztúr) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gorica i Rasinja · Vidi više »
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Gorica i Republika Srpska · Vidi više »
Ribnik
Ribnik je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Gorica i Ribnik · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Gorica i Samostan · Vidi više »
Samostan Gorica
Bosni i Hercegovini za mjesec srpanj, 1930. godina Samostan Gorica je franjevački samostan, u sklopu kojeg se nalazi crkva sv.
Novi!!: Gorica i Samostan Gorica · Vidi više »
Skopaljska dolina
Skopaljska dolina (rjeđe Uskopaljska dolina, Uskoplje,Hrvatski obiteljski leksikon Uskoplje, povijesni kraj uz gornji tok Vrbasa, BiH. Gl. naselja: Bugojno, Donji Vakuf. Skopaljsko poljeAnte Škegro: Uskoplje; Hrvatska uzdanica Uskoplje; Uskoplje, 1996.) je dolina u gornjem toku rijeke Vrbas.
Novi!!: Gorica i Skopaljska dolina · Vidi više »
Skrad
Skrad je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gorica i Skrad · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Gorica i Slovenija · Vidi više »
Sukošan
Sukošan je mjesto i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gorica i Sukošan · Vidi više »
Sveti Petar Orehovec
Sveti Petar Orehovec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gorica i Sveti Petar Orehovec · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Gorica i Trebinje · Vidi više »
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Gorica i Zenica · Vidi više »
