Brže od pregledniku!
25 odnosi: Alija Nametak, Život, Drugi svjetski rat, Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija, Hrvatska misao, Hrvatski krugoval, Mak Dizdar, Mate Ujević, Mostar, Poezija, Salih Alić, Sarajevo, Slobodna riječ, Stolac (BiH), Tešanj, Tuzla, Vijenac, 17. srpnja, 1907., 1929., 1967., 22. veljače.
Alija Nametak
Alija Nametak (Mostar, 6. ožujka 1906. – Sarajevo, 8. studenoga 1987.) bio je bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar, folklorist, bošnjački i hrvatski književnik.
Novi!!: Hamid Dizdar i Alija Nametak · Vidi više »
Život
Biljka Životinja Život je oblik postojanja živih bića.
Novi!!: Hamid Dizdar i Život · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Hamid Dizdar i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hamid Dizdar i Hercegovina · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hamid Dizdar i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hamid Dizdar i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Hamid Dizdar i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatska misao
* Hrvatska misao (časopis, Sarajevo).
Novi!!: Hamid Dizdar i Hrvatska misao · Vidi više »
Hrvatski krugoval
Hrvatski krugoval, punim nazivom (od 1942.) Hrvatski državni zavod za krugovalnu službu »Hrvatski krugoval«, bio je sustav krugovalnih (ondašnja riječ za radio) postaja u državnom vlasništvu Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Hamid Dizdar i Hrvatski krugoval · Vidi više »
Mak Dizdar
Mehmedalija Mak Dizdar (Stolac, 17. listopada 1917. – Sarajevo, 14. srpnja 1971.), hrvatskiFranjo Topić, Svjedok nade: kronopis, HKD „Napredak”, Sarajevo, 2004.,,, str.
Novi!!: Hamid Dizdar i Mak Dizdar · Vidi više »
Mate Ujević
M. Ujević Mate Ujević (Krivodol kod Imotskoga, 13. srpnja 1901. – Zagreb, 6. siječnja 1967.) bio je hrvatski enciklopedist, izdavač, publicist i pisac.
Novi!!: Hamid Dizdar i Mate Ujević · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hamid Dizdar i Mostar · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Hamid Dizdar i Poezija · Vidi više »
Salih Alić
Salih Alić (Bijeljina, 30. rujna 1906. – Zagreb, 11. ožujka 1982.) bio je hrvatski Udruga pjesnik i novinar.
Novi!!: Hamid Dizdar i Salih Alić · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hamid Dizdar i Sarajevo · Vidi više »
Slobodna riječ
* Slobodna riječ (Buenos Aires), hrv.
Novi!!: Hamid Dizdar i Slobodna riječ · Vidi više »
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Hamid Dizdar i Stolac (BiH) · Vidi više »
Tešanj
Tešanj Tešanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hamid Dizdar i Tešanj · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Hamid Dizdar i Tuzla · Vidi više »
Vijenac
Vijenac – ukras od cvijeća i lišća (npr. lovorov vijenac) spleten tako da čini krug (ne nužno svih 360°).
Novi!!: Hamid Dizdar i Vijenac · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Hamid Dizdar i 17. srpnja · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Hamid Dizdar i 1907. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Hamid Dizdar i 1929. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Hamid Dizdar i 1967. · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: Hamid Dizdar i 22. veljače · Vidi više »
