Brže od pregledniku!
47 odnosi: Bajrakli džamija u Beogradu, Balkanski ratovi, Bar, Beograd, Bosna i Hercegovina, Bujanovac, Crna Gora, Džemat, Drugi svjetski rat, Gazi Isa-begova medresa u Novom Pazaru, Hafiz Kurana, Husein Kavazović, Ibrahim Maglajlić, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Islamska zajednica u Crnoj Gori, Kneževina Srbija, Kosovo, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Mešihat, Medveđa, Mehmed Džemaluddin Čaušević, Mehmed Zekerijah Ćinara, Mekteb, Mevlud Dudić, Mihailo Obrenović, Muamer Zukorlić, Muftija, Musliman, Niš, Novi Pazar, Novi Sad, Novosadski muftiluk, Preševo, Preševski muftiluk, Priština, Prvi svjetski rat, Reis-ul-ulema, Rijaset, Rožaje, Sandžački muftiluk, Sandžak, Sarajevo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Središnja Srbija, Vojvodina.
Bajrakli džamija u Beogradu
Bajrakli džamija, džamija je u Beogradu.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Bajrakli džamija u Beogradu · Vidi više »
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Balkanski ratovi · Vidi više »
Bar
Bar može imati više značenja.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Bar · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Beograd · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bujanovac
Bujanovac (srpski: Буjановац, albanski: Bujanoci) je grad i središte istoimene općine u Pčinjskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Bujanovac · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Crna Gora · Vidi više »
Džemat
* Džemat (islam).
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Džemat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Gazi Isa-begova medresa u Novom Pazaru
Gazi Isa-begova medresa u Novom Pazaru je odgojno-obrazovna institucija u Sandžaku koja djeluje na području Srbije.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Gazi Isa-begova medresa u Novom Pazaru · Vidi više »
Hafiz Kurana
Hafiz (ar. حافظ od حفظ sačuvati) je pojma koji muslimani koriste za mušku osobu koja napamet zna čitav Kuran.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Hafiz Kurana · Vidi više »
Husein Kavazović
Husein ef. Kavazović (Gradačac, 3. srpnja 1964.), bošnjački je teolog, trenutačni 13.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Husein Kavazović · Vidi više »
Ibrahim Maglajlić
Hfz. Ibrahim ef. Maglajlić (Banja Luka, 25. travnja 1861. – Sarajevo, 16. rujna 1936.), bosanskohercegovački muslimanski teolog, peti po redu reis-ul-ulema u razdoblju Kraljevstva Jugoslavije i prvi predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO).
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Ibrahim Maglajlić · Vidi više »
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini (IZBiH) je krovna vjerska organizacija muslimana u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sandžaku, Sloveniji i Srbiji, muslimana Bošnjaka izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihvaćaju kao svoju.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Islamska zajednica u Crnoj Gori
Islamska zajednica u Crnoj Gori (IZCG) (alb.: Bashkësia Islame në Mal të Zi) (BIM) je vjerska organizacija muslimana u Crnoj Gori.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Islamska zajednica u Crnoj Gori · Vidi više »
Kneževina Srbija
Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Kneževina Srbija · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Kosovo · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Mešihat
Mešihat (tur. meşihat ← arap. mäšīḫa) je pojam u islamu kojim označavamo starješinstvo pokrajinske islamske zajednice.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Mešihat · Vidi više »
Medveđa
Medveđa (ćirilično Медвеђа, albanski: Medvegja) grad i središte istoimene općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Medveđa · Vidi više »
Mehmed Džemaluddin Čaušević
Mesnevihân Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević (arabica: مهحمهد جهمالۆداىن هف. چاۆشهواىݘ) (ponekad: Dedin prijatelj (دهداىن پراىياتهڵ), Džemaludin (جهمالۆداىن), M. Dž. (م. ج.); Arapuša pokraj Bosanske Krupe, 28. prosinca 1870. – Sarajevo, 28. ožujka 1938.), bošnjački je teolog, mislilac, prosvjetitelj, reformator, novinar, prevoditelj, nakladnik i jezikoslovac, četvrti po redu reis-ul-ulema u razdoblju Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Mehmed Džemaluddin Čaušević · Vidi više »
Mehmed Zekerijah Ćinara
Mehmed Zekerijah ef. Ćinara (ponekad: Zeki; Taslidža, 15. svibnja 1878. – Skoplje, 1956.), bošnjački je teolog, prvi i jedini vrhovni muftija u Srbiji (Sandžaku, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu) i Crnoj Gori u razdoblju Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Mehmed Zekerijah Ćinara · Vidi više »
Mekteb
Sarajevu Mekteb (ar.: بـتــكـمـ) odgojno-obrazovna je institucija, koja djeluje pri Islamskoj zajednici.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Mekteb · Vidi više »
Mevlud Dudić
Mevlud Dudić (Tutin, 1966.), bošnjački je teolog, trenutačni muftija Mešihata Islamske zajednice u Sandžaku i Srbiji.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Mevlud Dudić · Vidi više »
Mihailo Obrenović
Mihailo Obrenović (Kragujevac, 16. rujna 1823. – Beograd, 10. lipnja 1868.) u dva navrata bio je knez Srbije iz dinastije Obrenović.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Mihailo Obrenović · Vidi više »
Muamer Zukorlić
Muamer Zukorlić (Orlje pokraj Tutina, 15. veljače 1970. − Novi Pazar, 6. studenog 2021.), bošnjački je teolog i političar, nekadašnji muftija Mešihata Islamske zajednice za Sandžak i Srbiju.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Muamer Zukorlić · Vidi više »
Muftija
Muftija (arapski: مفتي) je riječ koja u islamu označava glavnog vjerskog autoriteta na području muftiluka, odnosno mešihata.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Muftija · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Musliman · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Niš · Vidi više »
Novi Pazar
Raška u Novom Pazaru Novi Pazar je grad na rijeci Raškoj (pritok Ibra) u jugozapadnoj Srbiji i središte istoimene opštine u Raškom okrugu.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Novi Pazar · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Novi Sad · Vidi više »
Novosadski muftiluk
Novosadski muftiluk, muftijstvo je Mešihata Islamske zajednice u Srbiji koje djeluje na području Vojvodine.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Novosadski muftiluk · Vidi više »
Preševo
Preševo (srp.: Прешево, alb. Presheva) grad je i središte istoimene općine u Pčinjskome okrugu u Srbiji.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Preševo · Vidi više »
Preševski muftiluk
Preševski muftiluk, muftijstvo Mešihata Islamske zajednice u Srbiji koje djeluje na području Srbije.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Preševski muftiluk · Vidi više »
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Priština · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Reis-ul-ulema
Reis-ul-ulema (turski: reisül-ulema, arapski: رئيس العلماء - starješina vjerskih učenjaka) naslov je za velikog muftiju u Bošnjaka muslimana.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Reis-ul-ulema · Vidi više »
Rijaset
Islamske zajednice u BiH, Sarajevo Rijaset (tur. riyaset ← arap. ruyāsä: starješinstvo) je vrhovno tijelo, duhovno vodstvo i starješinstvo neke Islamske zajednice, tijela nastalog poslije odlaska Osmanlija sa zapadnih posjeda na Balkanu.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Rijaset · Vidi više »
Rožaje
Rožaje (crnogor. ćiril.: Рожаје) su gradić i općinski centar na krajnjem sjeveroistoku Crne Gore.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Rožaje · Vidi više »
Sandžački muftiluk
Sandžački muftiluk, muftijstvo je Mešihata Islamske zajednice u Srbiji koje djeluje na području Sandžaka (južni dio Srbije i sjeverni dio Crne Gore).
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Sandžački muftiluk · Vidi više »
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Sandžak · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Sarajevo · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Srbija · Vidi više »
Središnja Srbija
Središnja Srbija (srpski: Centralna Srbija ili Централна Србија, ponekad i Uža Srbija) je naziv za dio teritorija Republike Srbije koji se nalazi izvan područja autonomnih pokrajina: Vojvodine i Kosova i Metohije.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Središnja Srbija · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Islamska zajednica u Srbiji i Vojvodina · Vidi više »
