Brže od pregledniku!
36 odnosi: Antun Vrančić, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Frankapan, Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538., Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski leksikon, Hrvatski vladari, Juraj Srijemac, Juraj Utišinović Martinušević, Ludovik II. Jagelović, Mađari, Mađarski jezik, Matija Evetović, Mir u Velikom Varadinu, Mohačka bitka, Osmansko Carstvo, Palatin, Rumunjska, Sebeș (Alba, Rumunjska), Slavonija, Slovačka, Stjepan Zapolja, Stolni Biograd, Sulejman I., Sultan, Transilvanija, Vjekoslav Klaić, Zapolje (plemstvo), 11. studenoga, 1487., 1511., 1526., 1538., 1540., 2. lipnja, 22. srpnja.
Antun Vrančić
Antun Vrančić (Šibenik, 29. svibnja 1504. – Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573.), hrvatski patricij, crkveni prelat, diplomat, pisac, nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Ivan Zapolja i Antun Vrančić · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Ivan Zapolja i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Franjo Frankapan
Franjo Frankopan, pravim imenom Ivan X. (lat. Francisci Frangepanibus, mađ. Ferenc Frangepán) (? — Požun, 1543.), hrvatski knez, kaločko-bački nadbiskup i diplomat.
Novi!!: Ivan Zapolja i Franjo Frankapan · Vidi više »
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538.
Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527.
Novi!!: Ivan Zapolja i Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. – 1538. · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Ivan Zapolja i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski leksikon
Hrvatski leksikon je leksikon koji u dva sveska obrađuje nacionalne teme vezane uz Hrvatsku i Hrvate.
Novi!!: Ivan Zapolja i Hrvatski leksikon · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Ivan Zapolja i Hrvatski vladari · Vidi više »
Juraj Srijemac
Juraj (Đuro) Srijemac (Kamenica, 1490. – oko 1550.), bio je hrvatski srednjovjekovni povjesničar i kroničar.
Novi!!: Ivan Zapolja i Juraj Srijemac · Vidi više »
Juraj Utišinović Martinušević
Juraj Utišinović MartinuševićPrezime se često navodi i u jekaviziranom obliku Utješinović, a u vrelima u oblicima Utissinovich, Utissenovich, Utisenovich, Utissinovich, Utyesenich, Utisenoviski.
Novi!!: Ivan Zapolja i Juraj Utišinović Martinušević · Vidi više »
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Novi!!: Ivan Zapolja i Ludovik II. Jagelović · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Ivan Zapolja i Mađari · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Ivan Zapolja i Mađarski jezik · Vidi više »
Matija Evetović
Matija Evetović (Aljmaš, 24. veljače 1894. - Subotica, 2. srpnja 1972.) je bački hrvatski znanstvenik i književnik.
Novi!!: Ivan Zapolja i Matija Evetović · Vidi više »
Mir u Velikom Varadinu
Mir u Velikom Varadinu bio je mirovni sporazum između hrvatsko-ugarskog kralja Ferdinanda I. i njegova brata cara Karla V. s jedne strane, te Ivana Zapolje s druge.
Novi!!: Ivan Zapolja i Mir u Velikom Varadinu · Vidi više »
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Novi!!: Ivan Zapolja i Mohačka bitka · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Ivan Zapolja i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Palatin
Palatin (lat. palatinus: dvorjanik), u Bizantu, naziv za carskog dvorjanika, u prvom redu za predstojnika carske riznice (ministra financija).
Novi!!: Ivan Zapolja i Palatin · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Ivan Zapolja i Rumunjska · Vidi više »
Sebeș (Alba, Rumunjska)
Sebeş (nje: Mühlbach; mađ: Szászsebes) je grad u županiji Alba u Rumunjskoj.
Novi!!: Ivan Zapolja i Sebeș (Alba, Rumunjska) · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Zapolja i Slavonija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Ivan Zapolja i Slovačka · Vidi više »
Stjepan Zapolja
Stjepan Zapolja (mađ. Szapolyai István) (? – ?, 23. prosinca 1499.), ugarski velikaš i palatin iz slavonske velikaške obitelji Zapolja.
Novi!!: Ivan Zapolja i Stjepan Zapolja · Vidi više »
Stolni Biograd
Katedrala Kapela sv. Ane Biskupska palača Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár, njem. Stuhlweißenburg, srpski: Стони Београд, turski: Istolni Belgrád, česky: Stoličný Bělehrad) je grad u središnjoj Mađarskoj oko 65 km JZ od Budimpešte i središte Bile županije.
Novi!!: Ivan Zapolja i Stolni Biograd · Vidi više »
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Novi!!: Ivan Zapolja i Sulejman I. · Vidi više »
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Novi!!: Ivan Zapolja i Sultan · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Ivan Zapolja i Transilvanija · Vidi više »
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Novi!!: Ivan Zapolja i Vjekoslav Klaić · Vidi više »
Zapolje (plemstvo)
Grb obitelji Zapolja Zapolje (mađ. Szapolyai, Zápolyai), ugarska plemenitaška obitelj iz Hrvatske, koja vuče podrijetlo od plemića Tvrde koji je na području iznad Tisovca podigao Tvrdić-grad, a prema nekim tvrdnjama bili su u srodstvu s plemićima Borićima.
Novi!!: Ivan Zapolja i Zapolje (plemstvo) · Vidi više »
11. studenoga
11.
Novi!!: Ivan Zapolja i 11. studenoga · Vidi više »
1487.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Zapolja i 1487. · Vidi više »
1511.
1511. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ivan Zapolja i 1511. · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Zapolja i 1526. · Vidi više »
1538.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Zapolja i 1538. · Vidi više »
1540.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Zapolja i 1540. · Vidi više »
2. lipnja
2.
Novi!!: Ivan Zapolja i 2. lipnja · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Ivan Zapolja i 22. srpnja · Vidi više »
