Brže od pregledniku!
41 odnosi: Bitange i princeze, Bumerang (televizijska serija), Dobre namjere, Film, Glumac, Hitna 94, Hrvatska, Kazalište, Mare, Osmi povjerenik (2018.), Periferija city, Počivali u miru, Pogrešan čovjek (televizijska serija), Pušća Bistra (2005.), Sedra, Split, Stipe u gostima, Ta divna splitska noć (2004.), Televizija, The Show Must Go On (2010.), Volim te (2005.), Zakon!, 1978., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2018., 2019., 2020., 2022., 27. rujna.
Bitange i princeze
Bitange i princeze je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 15. travnja 2005. godine.
Novi!!: Ivana Roščić i Bitange i princeze · Vidi više »
Bumerang (televizijska serija)
Bumerang je bila hrvatska humoristična serija o dogodovštinama u redakciji male lokalne televizijske postaje Bumerang, u kojoj glavnu ulogu mlade novinarke Martine Kralj igra glumica Daria Knez.
Novi!!: Ivana Roščić i Bumerang (televizijska serija) · Vidi više »
Dobre namjere
Dobre namjere je hrvatska dramska serija koja je s emitiranjem krenula 6. studenog 2007. godine na HRT-u. Emitirala se dvaput tjedno, utorkom i petkom u večernjem terminu.
Novi!!: Ivana Roščić i Dobre namjere · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Ivana Roščić i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Ivana Roščić i Glumac · Vidi više »
Hitna 94
"Hitna 94" je hrvatska dramska televizijska serija autora Mila Grisogona i Ljube Lasija.
Novi!!: Ivana Roščić i Hitna 94 · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivana Roščić i Hrvatska · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Ivana Roščić i Kazalište · Vidi više »
Mare
Mare je peti studijski album norveškog black metal-sastava Kampfar.
Novi!!: Ivana Roščić i Mare · Vidi više »
Osmi povjerenik (2018.)
Osmi povjerenik, roman Renata Baretića, izvodi se i u kazalištu kao dramsko djelo, te je snimljen i istoimeni film.
Novi!!: Ivana Roščić i Osmi povjerenik (2018.) · Vidi više »
Periferija city
Periferija city hrvatska je humoristična serija u čija se pilot epizoda emitirala 7. lipnja 2009. godine na Novoj TV.
Novi!!: Ivana Roščić i Periferija city · Vidi više »
Počivali u miru
"Počivali u miru" hrvatska je dramska serija koja je s prikazivanjem krenula 4. siječnja 2013. godine.
Novi!!: Ivana Roščić i Počivali u miru · Vidi više »
Pogrešan čovjek (televizijska serija)
Pogrešan čovjek (srp. Pogrešan čovek/Погрешан човек) je hrvatsko-srbijanska telenovela nastala prema ideji kreativne producentice Jelene Veljače.
Novi!!: Ivana Roščić i Pogrešan čovjek (televizijska serija) · Vidi više »
Pušća Bistra (2005.)
Pušća Bistra, hrvatski dugometražni film iz 2005. godine.
Novi!!: Ivana Roščić i Pušća Bistra (2005.) · Vidi više »
Sedra
Nakupine sedre izranjaju iz jezera. Sedra ili bigar je sedimentna stijena i pripada grupi karbonatnih stijena.
Novi!!: Ivana Roščić i Sedra · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ivana Roščić i Split · Vidi više »
Stipe u gostima
"Stipe u gostima" je hrvatska humoristična serija koja je s emitiranjem krenula 9. ožujka 2008. godine.
Novi!!: Ivana Roščić i Stipe u gostima · Vidi više »
Ta divna splitska noć (2004.)
Ta divna splitska noć, hrvatski dugometražni film iz 2004. godine.
Novi!!: Ivana Roščić i Ta divna splitska noć (2004.) · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Ivana Roščić i Televizija · Vidi više »
The Show Must Go On (2010.)
The Show Must Go On, hrvatska znanstveno-fantastična filmska drama iz 2010. godine, čiji je scenarist i redatelj Nevio Marasović.
Novi!!: Ivana Roščić i The Show Must Go On (2010.) · Vidi više »
Volim te (2005.)
Volim te je hrvatska drama, redatelja i scenarista Dalibora Matanića, premijerno prikazana na Hrvatskoj radioteleviziji 18. prosinca 2005. godine.
Novi!!: Ivana Roščić i Volim te (2005.) · Vidi više »
Zakon!
Zakon! je hrvatska humoristična serija autora Zorana Lazića i Tončija Kožula.
Novi!!: Ivana Roščić i Zakon! · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Roščić i 1978. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivana Roščić i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivana Roščić i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Ivana Roščić i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Ivana Roščić i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Ivana Roščić i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ivana Roščić i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Ivana Roščić i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Roščić i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivana Roščić i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Ivana Roščić i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivana Roščić i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Ivana Roščić i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Ivana Roščić i 2016. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Ivana Roščić i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Ivana Roščić i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivana Roščić i 2020. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ivana Roščić i 2022. · Vidi više »
27. rujna
27.
Novi!!: Ivana Roščić i 27. rujna · Vidi više »
