Brže od pregledniku!
36 odnosi: Škotska, Bombarda, Brodogradilište, Edinburgh, Eduard IV., Engleska, Erazmo Roterdamski, Ferdinand II. Aragonski, Henrik VII., kralj Engleske, Henrik VIII., kralj Engleske, Izabela I. Kastiljska, Jakov III., kralj Škotske, Jakov V., kralj Škotske, Julije III., Katarina Aragonska, Katedrala sv. Pavla u Londonu, Katoličanstvo, Katolički kraljevi, Kristijan I., Lav X., Luj XII., kralj Francuske, Publije Vergilije Maron, Rat Cambraiske lige, Ratovi dviju ruža, Rikard III., kralj Engleske, Stuarti, Talijanski ratovi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vojvoda od Rothesayja, 11. lipnja, 1473., 1488., 1513., 17. ožujka, 24. lipnja, 9. rujna.
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Škotska · Vidi više »
Bombarda
Bombarda (iz latinskih riječi -bombus - grmljavina, tutnjava + ardere - gorjeti) је srednjovjekovni tip vatrenog oružja iz 14. i 15. stoljeća.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Bombarda · Vidi više »
Brodogradilište
Brodogradilšte ''Uljanik'' Brodogradilište je veći ili manji industrijski pogon za gradnju i popravak brodova, objekata morske tehnologije i drugih plovnih objekata te njihovo popravljanje i održavanje smještenog na pogodnom mjestu morske obale, na riječnim ušćima, obalama rijeka, kanala i jezera.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Brodogradilište · Vidi više »
Edinburgh
Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Edinburgh · Vidi više »
Eduard IV.
'''Eduard IV.''' Eduard IV. (Rouen, Francuska, 28. travnja 1442. – Dvorac Windsor, 9. travnja 1483.), prvi engleski kralj iz dinastije York i dejure francuski kralj do 29.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Eduard IV. · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Engleska · Vidi više »
Erazmo Roterdamski
'''Erazmo Roterdamski''' Deziderije Erazmo Roterdamski (latinizirani oblik imena Desiderius Erasmus Roterodamus; Rotterdam, 28. listopada 1465. – Basel, 12. srpnja 1536.), često skraćeno Erazmo (Erasmus), pravim imenom Geert Geerts, nizozemski je humanist, katolički svećenik i teolog, bibličar, književnik, filolog, prevoditelj i filozof.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Erazmo Roterdamski · Vidi više »
Ferdinand II. Aragonski
Ferdinand Katolički Ferdinand II.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Ferdinand II. Aragonski · Vidi više »
Henrik VII., kralj Engleske
'''Henrik VII.''' Henrik VII. (Dvorac Pembroke, 28. siječnja 1457. – 21. travnja 1509.), engleski kralj i začetnik vladarske dinastije Tudor.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Henrik VII., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik VIII., kralj Engleske
Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Henrik VIII., kralj Engleske · Vidi više »
Izabela I. Kastiljska
Izabelin portret Izabela I. Kastiljska (špa. Isabel I de Castilla) ili Izabela Katolička (Madrigal de las Altas Torres, 22. travnja 1451. – Medini del Campo, 26. studenoga 1504.), bila je kraljica Kastilije i Leona.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Izabela I. Kastiljska · Vidi više »
Jakov III., kralj Škotske
Jakov III. (eng. James III) (?, svibnja 1452. – kraj Stirlinga, 11. lipnja 1488.), škotski kralj od 1460. do smrti, 1488.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Jakov III., kralj Škotske · Vidi više »
Jakov V., kralj Škotske
Jakov V. (Linlithgow, 10. travnja 1512. – Falkland, 14. prosinca 1542.), škotski kralj od 9. rujna 1513. godine do smrti, koja je uslijedila nakon bitke kod Solway Mossa.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Jakov V., kralj Škotske · Vidi više »
Julije III.
Julije III., lat. Iulius PP.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Julije III. · Vidi više »
Katarina Aragonska
Katarina Aragonska i Kastiljska (španjolski: Catalina de Aragón y Castilla, engleski: Catherine of Aragon; Alcála de Henares, Španjolska, 16. prosinca 1485. – Kimbolton, 7. siječnja 1536.), engleska kraljica, prva supruga engleskog kralja Henrika VIII. i kćer dvoje najvećih tadašnjih vladara svijeta, Izabele I. Kastiljske i Ferdinanda II. Aragonskog.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Katarina Aragonska · Vidi više »
Katedrala sv. Pavla u Londonu
'''Katedrala sv. Pavla''' Katedrala sv.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Katedrala sv. Pavla u Londonu · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolički kraljevi
Grb Katoličkih kraljeva Katolički kraljevi (španjolski: Reyes Católicos) je zajednička titula koja se u povijesti koristi za kraljicu Izabelu I. Kastilijsku i Ferdinanda II. Aragonskog.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Katolički kraljevi · Vidi više »
Kristijan I.
Kralj Kristijan I. sa ženom Doroteom.Kristijan I. (1426., ??? – 21. svibnja 1481., Kopenhagen) bio je kralj Danske (1448. – 1481.), Norveške (1450. – 1481.) i Švedske (1457. – 1464. i 1465. – 1467.).
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Kristijan I. · Vidi više »
Lav X.
Papa Lav X., rođen kao Giovanni de' Medici, sin firentinskog kneza Lorenza Veličanstvenog, (Firenca, 11. prosinca 1475. – Rim, 1. prosinca 1521.), bio je papa od 1513. do svoje smrti 1521. Iako je ovaj učeni papa i humanist bio pravi predstavnik renesanse(Izgradio Baziliku sv. Petra u Rimu, te je bio pokrovitelj Michelangela i Rafaela), u Europi rastrganoj teološkim borbama, često je kritiziran kao nedorastao svojoj službi.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Lav X. · Vidi više »
Luj XII., kralj Francuske
Luj XII., kralj Francuske Luj XII. (Dvorac Blois, 27. lipnja 1462. – Pariz, 1. siječnja 1515.), francuski kralj od 1498. – 1515.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Luj XII., kralj Francuske · Vidi više »
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Publije Vergilije Maron · Vidi više »
Rat Cambraiske lige
Rat Cambraiske lige, poznat i kao Rat Svete lige te pod još nekoliko imena, je bio veliki vojni sukob, dio Talijanskih ratova.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Rat Cambraiske lige · Vidi više »
Ratovi dviju ruža
'''Bijela ruža kuće York''' '''Crvena ruža kuće Lancaster''' Ratovi dviju ruža, vođeni između 1455. i 1485. godine, bili su isprekidan građanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja između sljedbenika kuće Lancastera i kuće York.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Ratovi dviju ruža · Vidi više »
Rikard III., kralj Engleske
'''Rikard III.''' Rikard III. (2. listopada 1452. – 22. kolovoza 1485.) bio je engleskim kraljem od 1483. do svoje smrti.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Rikard III., kralj Engleske · Vidi više »
Stuarti
Dinastija Stuart je bila škotska plemićka i kasnije kraljevska dinastija, koja je vladala Škotskom (1371. – 1649. i 1660. – 1714.), Engleskom i Irskom (1603. – 1649. i 1660. – 1714.). Prvobitno je bila nazvana Stewart, a ime dinastije je galicizirano u 16. stoljeću, za vrijeme boravka Marije Stuart u Francuskoj.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Stuarti · Vidi više »
Talijanski ratovi
Politička karta Italije uoči pohoda Karla VIII. bitci kod Marignana. Talijanski ratovi je ime za seriju sukoba između 1494. do 1559. koji su uključivali, u različita razdoblja, većinu gradova-država Italije, Papinsku Državu, većinu velikih sila zapadne Europe (Francuska, Španjolska, Sv. Rimsko Carstvo, Engleska i Škotska), kao i Osmansko Carstvo.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Talijanski ratovi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vojvoda od Rothesayja
Grb vojvode od Rothesayja oznakom od triju točaka azura. Vojvoda od Rothesayja (engl. Duke of Rothesay) bio je naslov prijestolonasljednika Kraljevine Škotske prije 1707., odnosno Kraljevine Velike Britanije od 1707.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i Vojvoda od Rothesayja · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i 11. lipnja · Vidi više »
1473.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i 1473. · Vidi više »
1488.
Bez opisa.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i 1488. · Vidi više »
1513.
1513. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i 1513. · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i 17. ožujka · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i 24. lipnja · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: Jakov IV., kralj Škotske i 9. rujna · Vidi više »
