Brže od pregledniku!
17 odnosi: Carevinsko vijeće, Drače, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Ivo Lendić, Ivo Prodan, Nikola Zvonimir Bjelovučić, NK Iskra Janjina, Nogomet, Osobjava, Pelješac, Popova Luka, Sreser, Ston, 2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska, 2011..
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Novi!!: Janjina i Carevinsko vijeće · Vidi više »
Drače
Drače su naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Janjini.
Novi!!: Janjina i Drače · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Janjina i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Janjina i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Janjina i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Ivo Lendić
Ivo Lendić (Janjina, 4. lipnja 1908. – Iguazu, 1. travnja 1982.), bio je hrvatski emigrantski novinar, kršćanski intelektualac, hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: Janjina i Ivo Lendić · Vidi više »
Ivo Prodan
Ivo Prodan Ivo Prodan (Janjina, Pelješac, 31. prosinca 1852. – Zadar, 11. ožujka 1933.), rimokatolički prezbiter, hrvatski pravaški političar, književnik i novinar, rodio se u Janjini 10.
Novi!!: Janjina i Ivo Prodan · Vidi više »
Nikola Zvonimir Bjelovučić
Nikola Zvonimir Bjelovučić (Janjina, 11. rujna 1882. – Janjina, 23. studenog 1952.), hrvatski etnograf i povjesničar.
Novi!!: Janjina i Nikola Zvonimir Bjelovučić · Vidi više »
NK Iskra Janjina
NK Iskra je bivši nogometni klub iz Janjine na poluotoku Pelješcu.
Novi!!: Janjina i NK Iskra Janjina · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Janjina i Nogomet · Vidi više »
Osobjava
Osobjava je selo na poluotoku Pelješcu, Općina Janjina, Dubrovačko-neretvanska županija u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Janjina i Osobjava · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Janjina i Pelješac · Vidi više »
Popova Luka
Popova Luka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Janjina, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Janjina i Popova Luka · Vidi više »
Sreser
Sreser je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Janjina, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Janjina i Sreser · Vidi više »
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Janjina i Ston · Vidi više »
2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska
2.
Novi!!: Janjina i 2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Janjina i 2011. · Vidi više »
