Otvori u Google MapamaSadržaj
54 odnosi: Anhui, Šangaj, Žuto more, Carska Kina, Carske grobnice dinastija Ming i Qing, Chongqing, Chou, Chu (država), Dinastija Jin (1115. – 1234.), Dinastija Ming, Dinastija Qing, Dinastija Sui, Dinastija Sung, Dinastija Yuan, Dizajn, Drugi svjetski rat, Englezi, Grad, Han Kinezi, Helü od Wua, Huej, Jangce, Kemijska tvar, Kina, Kineske pokrajine, Kineski jezik, Kinesko pismo, Klasični vrtovi Suzhoua, Kuomintang, Mandarinski kineski jezik, Mandžurija, Nanjing, Naselje, Okrug, Općina, Pagoda, Peking, Pinyin, Popis mjesta svjetske baštine u Aziji, Prefektura, Prvi opijumski rat, Qin (država), Republika Kina, Shandong, Sun Jat-sen, Suzhou, Svila, T'ang, Tekstil, Tri kraljevstva, ... Proširite indeks (4 više) »
- Kineske pokrajine
Anhui
Anhui (kin.: 安徽, pinyin: Ānhuī, što je kombinacija imena gradova Anqing i Huizhou) je kineska pokrajina na istoku Narodne Republike Kine.
Pogledaj Jiangsu i Anhui
Šangaj
Šangaj (kineski: 上海; pinjin: Shànghǎi) je luka i s 26,3 milijuna stanovnika najveći grad u Kini, te najnaseljeniji grad na svijetu (unutar granica grada).
Pogledaj Jiangsu i Šangaj
Žuto more
Žuto more more je koje se nalazi u Aziji u sjevernom umjerenom pojasu.
Pogledaj Jiangsu i Žuto more
Carska Kina
Carska Kina ili Kinesko Carstvo je izraz kojim se opisuje period kineske povijesti koji okvirno počinje s 221. pr. Kr. i ujedinjenjem Kine pod prvom carskom dinastijom Qin, a završava godine 1912.
Pogledaj Jiangsu i Carska Kina
Carske grobnice dinastija Ming i Qing
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (kineski: 明清皇家陵寝) je zajednički naziv za grobne komplekse i grobnice koje su UNESCO-ova svjetska baština zbog skladne integracije izvanrednih arhitektonskih skupina u prirodni krajolik u duhu geomancije (Feng shui).
Pogledaj Jiangsu i Carske grobnice dinastija Ming i Qing
Chongqing
Chongqing (kineski: 重庆市, pinyin: Chóngqìng) je veliki grad u Kini na rijeci Yang Tze, koji ima status kineske pokrajine, tj.
Pogledaj Jiangsu i Chongqing
Chou
Dinastija Chou ili Dinastija Zhou (kineski: 周朝, pinyin: Zhōu Cháo) je kineska dinastija koja je vladala istočnom središnjom Kinom od 1027. pr. Kr. do 256. pr. Kr., što je najduža vladavina od ijedna druge dinastije u kineskoj povijesti.
Pogledaj Jiangsu i Chou
Chu (država)
Chǔ (楚|楚) je bilo kraljevstvo na području današnje srednje i južne Kine u Razdoblju proljeća i jeseni (722.
Pogledaj Jiangsu i Chu (država)
Dinastija Jin (1115. – 1234.)
Dinastija Jīn (kineski: 金朝, pinyin: Jīn Cháo; džurdženski: Anchun Gurun; mandžurski: Aisin Gurun; kitanski jezik: Nik, Niku;; mongolski: Altan Ulus), također poznata kao Džurdženska ili Džurdžijska dinastija je bila dinastija džurdženskih vladara iz klana Wanyan (完顏 Wányán) koja je u 12.
Pogledaj Jiangsu i Dinastija Jin (1115. – 1234.)
Dinastija Ming
Dinastija Ming (kineski: 明朝, pinyin: Ming Cháo) ili Veliko Carstvo Ming (大明帝国) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 1368. do 1644. godine; posljednja dinastija čiji su vladari porijekom bili Han Kinezi.
Pogledaj Jiangsu i Dinastija Ming
Dinastija Qing
Dinastija Qing (kineski: 清朝, pinyin: Qīng Cháo) ili Carstvo Veliki Qing (mandžurski), ponekad zvana i Mandžurska dinastija, predstavlja posljednju kinesku carsku dinastiju.
Pogledaj Jiangsu i Dinastija Qing
Dinastija Sui
Dinastija Sui (kineski: 隋朝, pinyin: Suí Cháo) je bila kineska dinastija koja je 581.
Pogledaj Jiangsu i Dinastija Sui
Dinastija Sung
Dinastija Sung ili Dinastija Song (kineski: 宋朝, pinyin: Sòng Cháo) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 960. do 1279. godine.
Pogledaj Jiangsu i Dinastija Sung
Dinastija Yuan
Dinastija Yuan (kineski: 元朝, pinyin: Yuán Cháo; mongolski) ili Mongolska dinastija je naziv za razdoblje od 1271. do 14. rujna 1368. godine, u kojem je Kinom po prvi put u povijesti vladala dinastija stranih osvajača.
Pogledaj Jiangsu i Dinastija Yuan
Dizajn
Boris Bućan: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.) Dizajn je primijenjena umjetnost i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz iterativni proces skica i maketa.
Pogledaj Jiangsu i Dizajn
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Jiangsu i Drugi svjetski rat
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Pogledaj Jiangsu i Englezi
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Pogledaj Jiangsu i Grad
Han Kinezi
Kinezi - Kinezi ili Han, najveća su etnička zajednica na svijetu, oko 1,3 milijardi pripadnika.
Pogledaj Jiangsu i Han Kinezi
Helü od Wua
Kralj Helü od Wua (kineski 闔閭/阖闾) bio je kralj Wua 515.
Pogledaj Jiangsu i Helü od Wua
Huej
Huej (Hui), muslimanski narod u sjeverozapadnoj Kini.
Pogledaj Jiangsu i Huej
Jangce
Jangce (kineski Chang Jiang; prevedeno Duga rijeka) je najduža rijeka u Aziji i treća najduža na svijetu (iza Amazone i Nila).
Pogledaj Jiangsu i Jangce
Kemijska tvar
Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.
Pogledaj Jiangsu i Kemijska tvar
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Pogledaj Jiangsu i Kina
Kineske pokrajine
Politička podjela Kine Pokrajina (kineski: 省, pinyin: shěng, tibetanski: ཞིང་ཆེན།, ujgurski: ئۆلكە), službeno pokrajinska razina podjele (省级行政区), je najveća upravno politička jedinica Narodne Republike Kine.
Pogledaj Jiangsu i Kineske pokrajine
Kineski jezik
462x462px Kineski jezik (ISO 639-3: zho) kolektivni je naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su: gan, hakka, huizhou, jinyu, mandarinski, min bei, min dong, min nan, min zhong, pu-xian, wu, xiang, yue.
Pogledaj Jiangsu i Kineski jezik
Kinesko pismo
Kinesko pismo iz oko 600. godine Kinesko pismo je sustav znakova, koji se koriste za pisanje riječi u kineskom i japanskom jeziku, ponekad i u korejskom, a prije i u vijetnamskom jeziku.
Pogledaj Jiangsu i Kinesko pismo
Klasični vrtovi Suzhoua
Klasični vrtovi Suzhoua je skupina od devet vrtova u gradu Suzhou, kineska pokrajina Jiangsu, koji su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji jer uključuju „glavne odlike klasičnih kineskih vrtova s izgrađenim krajolikom koji imitira prirodnu scenografiju kamenja, brda i rijeka sa strateški smještenim paviljonima i pagodama”, te tako „svojim besprijekornim dizajnom odražavaju duboku metafizičku važnost prirodnih ljepota u kineskoj kulturi”.
Pogledaj Jiangsu i Klasični vrtovi Suzhoua
Kuomintang
Zastava Kuomintanga Kuomintang ili prevedeno Kineska nacionalistička partija (skraćeno KMT) naziv je političke stranke Republike Kine odnosno Tajvana.
Pogledaj Jiangsu i Kuomintang
Mandarinski kineski jezik
right Mandarinski jezik (pojedn. kineski: 北方話, trad. kineski: 北方话, pinyin: Běifānghuà, hrv. sjeverni govor, sjeverni dijalekt) je jezik iz jezične porodice kineskih jezika.
Pogledaj Jiangsu i Mandarinski kineski jezik
Mandžurija
Mandžurija (kineski 满洲/滿洲, Mănzhōu) je regija na sjeveroistoku Narodne Republike Kine i malom dijelu Ruske Federacije.
Pogledaj Jiangsu i Mandžurija
Nanjing
Nanjing (ili Nanking) je glavni grad kineske provincije Jiangsu.
Pogledaj Jiangsu i Nanjing
Naselje
Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.
Pogledaj Jiangsu i Naselje
Okrug
Okrug (abhaski: оқрҿс, okres, bjeloruski: акруга, akruha, bugarski: окръг, okrǎg, istočnomarijski: йырвел, jirvel, poljski: okręg, ruski: о́круг, okrug, srpski: округ, okrug, ukrajinski: окру́га, okruha) naziv je za administrativnu jedinicu koja se trenutačno koristi u Srbiji i Rusiji, a prije u Bugarskoj i Poljskoj.
Pogledaj Jiangsu i Okrug
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Pogledaj Jiangsu i Općina
Pagoda
Pagoda Pagoda je od Portugalaca preuzet i samo u Europi uobičajen naziv za indijske, kineske, korejske i japanske kultne građevine od kamena ili drva.
Pogledaj Jiangsu i Pagoda
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Pogledaj Jiangsu i Peking
Pinyin
Pinyin (čitaj: pin-jin) (拼音 pīnyīn) je pomoćno kinesko latinično pismo kojim se bilježi izgovor standardnog kineskog jezika, putonghua.
Pogledaj Jiangsu i Pinyin
Popis mjesta svjetske baštine u Aziji
Indije Ovo je UNESCO-ov popis mjesta Svjetske baštine u Aziji.
Pogledaj Jiangsu i Popis mjesta svjetske baštine u Aziji
Prefektura
Riječ prefektura (iz latinskog: præfectura), obično znači ured, poglavarstvo nekog određenog teritorija kojim upravlja prefekt.
Pogledaj Jiangsu i Prefektura
Prvi opijumski rat
Prvi opijumski rat bio je rat između Velike Britanije i Kine od 1839. do 1842. Rat je vođen s ciljem, da Kina uvozi britanski opijum.
Pogledaj Jiangsu i Prvi opijumski rat
Qin (država)
Qin ili Ch'in (Wade-Giles) (秦), (778. pr. Kr.-207. pr. Kr.) bila je država u doba razdoblje Proljeća i Jeseni i Zaraćenih država u staroj Kini.
Pogledaj Jiangsu i Qin (država)
Republika Kina
Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.
Pogledaj Jiangsu i Republika Kina
Shandong
Shandong (kineski 山東 / 山东, pinyin: Shāndōng; transliteracija: Šandung; što doslovno znači „istočno od gorja Taihang”) je pokrajina na istoku Narodne Republike Kine.
Pogledaj Jiangsu i Shandong
Sun Jat-sen
Sun Jat-sen (Žongšan, 12. studenog 1866. – Peking, 12. ožujka 1925.) bio je kineski političar, revolucionar i prvi predsjednik Republike Kine.
Pogledaj Jiangsu i Sun Jat-sen
Suzhou
Suzhou (kin. 苏州; pinjin Sūzhōu) ili Soochow (stara romanizacija) je grad smješten na jugoistoku provincije Jiangsu u istočnoj Kini.
Pogledaj Jiangsu i Suzhou
Svila
12. st) Svila je fino tekstilno vlakno koje se dobiva od kukuljice dudovog svilca ili, kako se ponekad naziva, svilene bube.
Pogledaj Jiangsu i Svila
T'ang
Dinastija T'ang ili Dinastija Tan (kineski: 唐朝, pinyin: Táng Cháo) bila je kineska carska dinastija koja je nasljedila dinastiju Sui i vladala od 18. lipnja 618. do 4. lipnja 907. Dinastija je djelomično prekinuta za vrijeme Druge Chou dinastije (16. rujna, 690. – 3. ožujka, 705.), kada je carica Wu Zetian zauzela prijestolje, postavši tako jedina kineska carica koja je samostalno vladala.
Pogledaj Jiangsu i T'ang
Tekstil
Antički egipatski tekstil Jednostavni tekstil pod povećalom Tekstil je materijal ili proizvod dobiven od vlakana koja čine predivo ili pletivo.
Pogledaj Jiangsu i Tekstil
Tri kraljevstva
Razdoblje Tri kraljevstva (kineski: 三國時代 / 三国|时代, pinyin: Sānguó shí dài) je naziv za razdoblje u povijesti Kine nakon kolapsa dinastije Han, odnosno početak višestoljetnog doba političke nestabilnosti i razjedinjenosti poznatog kao Šest dinastija.
Pogledaj Jiangsu i Tri kraljevstva
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Pogledaj Jiangsu i UNESCO
Wu kineski
Wu kineski (wu; ISO 639-3: wuu), jedan od 13 sinitičkih ili kineskih jezika, odnosno makrokineskog jezika, kojim govori 77 201 820 Wu Kineza, koji čine dio nacionalnosti Han.
Pogledaj Jiangsu i Wu kineski
Zhejiang
Zhejiang (kin: 浙江, pinyin: Zhèjiāng; transliteracija: Džeđang), raniije poznata kao Chekiang, je primorska pokrajina na istoku Narodne Republike Kine.
Pogledaj Jiangsu i Zhejiang
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Jiangsu i 2010.
Vidi također
Kineske pokrajine
- Anhui
- Fujian
- Gansu
- Guangdong
- Guizhou
- Hainan
- Hebei
- Heilongjiang
- Henan
- Hubei
- Hunan
- Jiangsu
- Jiangxi
- Jilin
- Liaoning
- Qinghai
- Sečuan
- Shaanxi
- Shandong
- Shanxi
- Yunnan
- Zhejiang