Brže od pregledniku!
40 odnosi: Ante Laušić, Antun Šoljan, Šestanovac, Branimir Donat, Dinko Šimunović, Društvo hrvatskih književnika, Esej, Farsa, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvati, Hrvatska, Igor Mandić, Igor Zidić, Jakša Fiamengo, Književna kritika, Književnost u 1936., Književnost u 2002., Kreševo (Šestanovac), Mate Ganza, Mirko Božić, Nagrada Vladimir Nazor, Nedjeljko Fabrio, NIN-ova nagrada, Pemzija (1978.), Radobilja, Republika (časopis), Roman, Tonči Petrasov Marović, Vjekoslav Kaleb, Vjeran Zuppa, Vjesnik, Zagora, Zagreb, Zvonimir Mrkonjić, 13. rujna, 16. siječnja, 1978., 1989., 1996., 29. travnja.
Ante Laušić
Dr sc.
Novi!!: Jozo Laušić i Ante Laušić · Vidi više »
Antun Šoljan
Antun Šoljan (Beograd, 1. prosinca 1932. – Zagreb, 9. srpnja 1993.), hrvatski književnik.
Novi!!: Jozo Laušić i Antun Šoljan · Vidi više »
Šestanovac
Šestanovac-teritorij općine Šestanovac je općina u južnoj Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Jozo Laušić i Šestanovac · Vidi više »
Branimir Donat
Branimir Donat (Zagreb, 5. rujna 1934. – Zagreb, 15. travnja 2010.) rođen kao Tvrtko Zane, hrvatski književni kritičar, esejist, publicist, prevoditelj i nakladnik.
Novi!!: Jozo Laušić i Branimir Donat · Vidi više »
Dinko Šimunović
Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.
Novi!!: Jozo Laušić i Dinko Šimunović · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Jozo Laušić i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Jozo Laušić i Esej · Vidi više »
Farsa
Farsa (franc. farce), naziv za lakrdiju, šaljivu scensku igru, odnosno lakomislenu i vulgarnu komediju.
Novi!!: Jozo Laušić i Farsa · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Jozo Laušić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Jozo Laušić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jozo Laušić i Hrvatska · Vidi više »
Igor Mandić
Igor Mandić (Šibenik, 20. studenoga 1939. – Zagreb, 13. ožujka 2022.), bio je književni kritičar, esejist, kolumnist, polemičar.
Novi!!: Jozo Laušić i Igor Mandić · Vidi više »
Igor Zidić
Igor Zidić (Split, 10. veljače 1939.) je povjesničar hrvatske umjetnosti, likovni kritičar, pjesnik i esejist.
Novi!!: Jozo Laušić i Igor Zidić · Vidi više »
Jakša Fiamengo
Jakša Fiamengo (Komiža, 26. studenoga 1946. – Split, 27. prosinca 2018.) bio je hrvatski pjesnik i akademik.
Novi!!: Jozo Laušić i Jakša Fiamengo · Vidi više »
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Novi!!: Jozo Laušić i Književna kritika · Vidi više »
Književnost u 1936.
Bez opisa.
Novi!!: Jozo Laušić i Književnost u 1936. · Vidi više »
Književnost u 2002.
Bez opisa.
Novi!!: Jozo Laušić i Književnost u 2002. · Vidi više »
Kreševo (Šestanovac)
Kreševo je naselje u općini Šestanovac, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Jozo Laušić i Kreševo (Šestanovac) · Vidi više »
Mate Ganza
Mate Ganza (Brštanovo, 1936.), hrvatski je pjesnik.
Novi!!: Jozo Laušić i Mate Ganza · Vidi više »
Mirko Božić
Mirko Božić (Sinj, 21. rujna 1919. – Zagreb, 1. kolovoza 1995.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Jozo Laušić i Mirko Božić · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Jozo Laušić i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Nedjeljko Fabrio
Nedjeljko Fabrio (Split, 14. studenog 1937. – Rijeka, 4. kolovoza 2018.), hrvatski književnik i akademik.
Novi!!: Jozo Laušić i Nedjeljko Fabrio · Vidi više »
NIN-ova nagrada
NIN-ova nagrada književna je nagrada za najbolji roman godine, a dodjeljuje ju NIN.
Novi!!: Jozo Laušić i NIN-ova nagrada · Vidi više »
Pemzija (1978.)
Pemzija je komična TV-novela Hrvatske televizije.
Novi!!: Jozo Laušić i Pemzija (1978.) · Vidi više »
Radobilja
Radobilja je starohrvatska župa (knežija) u Zagori.
Novi!!: Jozo Laušić i Radobilja · Vidi više »
Republika (časopis)
Republika je mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo.
Novi!!: Jozo Laušić i Republika (časopis) · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Jozo Laušić i Roman · Vidi više »
Tonči Petrasov Marović
Tonči Petrasov Marović (Mravince, 29. listopada 1934. – Split, 22. travnja 1991.), hrvatski književnik.
Novi!!: Jozo Laušić i Tonči Petrasov Marović · Vidi više »
Vjekoslav Kaleb
Vjekoslav Kaleb (Tisno, 27. rujna 1905. – Zagreb, 13. travnja 1996.), bio je hrvatski nastavnik, književnik i akademik.
Novi!!: Jozo Laušić i Vjekoslav Kaleb · Vidi više »
Vjeran Zuppa
Vjeran Zuppa (Split, 26. siječnja 1940. – ?, 10. listopada 2023.), hrvatski dramaturg, teoretičar književnosti i pjesnik, kazališni teoretičar i kritičar, upravitelj i dramaturg Teatra ITD (1966. – 1977.) Doktorirao je na Filozofskom fakultetu na temu: "Pojam dramaturgije u dvadesetom stoljeću".
Novi!!: Jozo Laušić i Vjeran Zuppa · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Jozo Laušić i Vjesnik · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Jozo Laušić i Zagora · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Jozo Laušić i Zagreb · Vidi više »
Zvonimir Mrkonjić
Zvonimir Mrkonjić (Split, 6. lipnja 1938.), hrvatski je akademik.
Novi!!: Jozo Laušić i Zvonimir Mrkonjić · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Jozo Laušić i 13. rujna · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: Jozo Laušić i 16. siječnja · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Jozo Laušić i 1978. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Jozo Laušić i 1989. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Jozo Laušić i 1996. · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: Jozo Laušić i 29. travnja · Vidi više »
