Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Kandit

Indeks Kandit

Kandit d.o.o. je osječka konditorska industrija koja se bavi proizvodnjom čokolade, bombona i krem proizvoda koju je 2011. preuzela širokobriješka tvrtka Mepas.

27 odnosi: Šećeri, Široki Brijeg, Čokolada, Beč, Bombon, Bosma i Hercegovima, Društvo s ograničenom odgovornošću, Drugi svjetski rat, Euro, Hrvatska, Kakaovac (biljna vrsta), Licencija, Mepas, Osijek, Slatkiši, Slavonija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srednja Europa, Tvornica šećera Osijek, Vafel, 1905., 1920., 1953., 1962., 1966., 2009., 2011..

Šećeri

Šećer Šećerima se nazivaju probavljivi ugljikohidrati.

Novi!!: Kandit i Šećeri · Vidi više »

Široki Brijeg

Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke, te jedan od 12 službenih gradova u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Kandit i Široki Brijeg · Vidi više »

Čokolada

Čokolada s raznim udjelima kakaa i kakaovog maslaca Čokolada je poslastica koja se dobiva miješanjem kakaove mase s većom ili manjom količinom šećera.

Novi!!: Kandit i Čokolada · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Kandit i Beč · Vidi više »

Bombon

Bomboni Bombon je slatkiš izrađen od koncentrirane mješavine šećera i vode, s dodatkom boja i aroma.

Novi!!: Kandit i Bombon · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Kandit i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Društvo s ograničenom odgovornošću

Društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.), gospodarski je subjekt u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Kandit i Društvo s ograničenom odgovornošću · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) međunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Kandit i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €) je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2015.

Novi!!: Kandit i Euro · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Kandit i Hrvatska · Vidi više »

Kakaovac (biljna vrsta)

Kakaovac (Theobroma cacao) je malo (4–8 m visine) zimzeleno stablo iz porodice malvaceae (nekada u pripisivana zastarjeloj porodici Sterculiaceae (lajničevke), rasprostranjeno duboko u tropskim šumama i tropskim regijama Amerike. Postoje dvije značajnije teorije o podrijetlu divljeg kakaovca. Jedna grupa znanstvenika vjeruje da su originalne jedinke divljeg kakaovca rasle od jugoistočnog Meksika sve do rijeke Amazone, a kasnije bile kultivirane na ravnicama Južne Amerike. Najnovija proučavanja genetike te biljke pokazuju da kakaovac potječe iz tropskih područja Amazone, a poslije od strane čovjeka biva rasprostranjen do Srednje, čak i Sjeverne Amerike. Plod (sjeme) kakaovca se koristi za dobivanje kakaa i čokolade. Stari narodi su nekada kao novac koristili kakaovac. Ova biljka danas uspijeva u ravničarskim područjima ispod Anda na visinama od 200–400 m, te oko rijeka Amazone i Orinoco. Za dobar rast i razvoj zahtjeva vlažnu klimu i redovite padaline. Listovi su cjeloviti, 10–40 cm dugi i 5–20 cm široki. Kategorija:Sljezovke.

Novi!!: Kandit i Kakaovac (biljna vrsta) · Vidi više »

Licencija

Licencija ili licenca je pravo iskorištavanja predmeta licencije tijekom određenog vremena.

Novi!!: Kandit i Licencija · Vidi više »

Mepas

Mepas d.o.o. je širokobriješka tvrtka koju je 1989. godine osnovao bosanskohercegovački poduzetnik Mirko Grbešić.

Novi!!: Kandit i Mepas · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Kandit i Osijek · Vidi više »

Slatkiši

Slatkiši Slatkiši su opći naziv za hranu slatkog okusa, koja sadrži šećer ili umjetne zaslađivače.

Novi!!: Kandit i Slatkiši · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Kandit i Slavonija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Kandit i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Kandit i Srednja Europa · Vidi više »

Tvornica šećera Osijek

Tvornica šećera Osijek je hrvatska šećerana sa sjedištem u Osijeku.

Novi!!: Kandit i Tvornica šećera Osijek · Vidi više »

Vafel

Vafel može biti.

Novi!!: Kandit i Vafel · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Kandit i 1905. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Kandit i 1920. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Kandit i 1953. · Vidi više »

1962.

Bez opisa.

Novi!!: Kandit i 1962. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Kandit i 1966. · Vidi više »

2009.

2009.

Novi!!: Kandit i 2009. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Kandit i 2011. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »