Brže od pregledniku!
22 odnosi: Blistavi ibis, Bočata voda, Crna liska, Divlja patka, Gajac, Glavata patka, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Jegulja, Kolan, Mali gnjurac, Mlječika, Močvara, Novalja, Pašnjak, Pag, Trska, Trstenjak cvrkutić, Ugor, Vapno, Veliki trstenjak, 1988..
Blistavi ibis
Blistavi ibis je raširena ptica iz porodice ibisa.
Novi!!: Kolansko blato i Blistavi ibis · Vidi više »
Bočata voda
Bočata voda je slana voda nižeg saliniteta od morske koja nastaje miješanjem mora s tekućom vodom ili kišnicom.
Novi!!: Kolansko blato i Bočata voda · Vidi više »
Crna liska
Crna liska (lat. Fulica atra) močvarna je ptica iz porodice kokošica (Rallidae), reda ždralovki (Gruiformes).
Novi!!: Kolansko blato i Crna liska · Vidi više »
Divlja patka
Divlja patka (lat. Anas platyrhynchos), poznata i kao gluhara, vrsta je patke koja nastanjuje umjerena i subtropska područja Sjeverne Amerike, Europe, Azije i Australije.
Novi!!: Kolansko blato i Divlja patka · Vidi više »
Gajac
Gajac je turistički kompleks na otoku Pagu u Republici Hrvatskoj, u administrativnoj nadležnosti Grada Novalje, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Kolansko blato i Gajac · Vidi više »
Glavata patka
Glavata patka (lat. Aythya ferina) patka je iz potporodice ronilica.
Novi!!: Kolansko blato i Glavata patka · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kolansko blato i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Kolansko blato i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Jegulja
europski uzgajivači jegulja (crveno). Jegulja (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. Anguilla anguilla) riba je iz porodice riječnih jegulja (lat. Anguillidae).
Novi!!: Kolansko blato i Jegulja · Vidi više »
Kolan
Središte naselja s općinskom zgradom (desno) Kolan je općina u Zadarskoj županiji na otoku Pagu.
Novi!!: Kolansko blato i Kolan · Vidi više »
Mali gnjurac
Mali gnjurac (lat. Tachybaptus ruficollis) - ptica iz porodice gnjuraca.
Novi!!: Kolansko blato i Mali gnjurac · Vidi više »
Mlječika
Mlječika (lat. Euphorbia), veliki biljni rod s preko 2000 vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica, grmova i drveća iz porodice Euphorbiaceae.
Novi!!: Kolansko blato i Mlječika · Vidi više »
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Novi!!: Kolansko blato i Močvara · Vidi više »
Novalja
Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.
Novi!!: Kolansko blato i Novalja · Vidi više »
Pašnjak
Pašnjak Pašnjak je zemljišna površina koja se koristi za prehranu i uzgoj stoke ispašom.
Novi!!: Kolansko blato i Pašnjak · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Kolansko blato i Pag · Vidi više »
Trska
Trska (lat. Phragmites), rod vodenih trajnica iz porodice trava.
Novi!!: Kolansko blato i Trska · Vidi više »
Trstenjak cvrkutić
Trstenjak cvrkutić (lat. Acrocephalus scirpaceus) je ptica pjevica koja obitava u Europi i umjerenoj zapadnoj Aziji.
Novi!!: Kolansko blato i Trstenjak cvrkutić · Vidi više »
Ugor
Ugor (lat. Conger conger) je morska riba iz porodice congridae ili zmijolikih riba, red jeguljke.
Novi!!: Kolansko blato i Ugor · Vidi više »
Vapno
Vapneni ciklus. Vapno je cjelokupni naziv za živo (CaO), gašeno (Ca(OH)2) te hidratizirano (stariji naziv hidraulično) vapno.
Novi!!: Kolansko blato i Vapno · Vidi više »
Veliki trstenjak
Veliki trstenjak ili trstenjak droščić (lat. Acrocephalus arundinaceus) je euroazijska ptica pjevica.
Novi!!: Kolansko blato i Veliki trstenjak · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Kolansko blato i 1988. · Vidi više »
