Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Komična opera

Indeks Komična opera

Komična opera (tal. opera buffa) naziv je za specifičnu vrstu talijanske opere koja je u 18. stoljeću nastala kao odraz umjetničkih potreba širokih građanskih slojeva.

Sadržaj

  1. 22 odnosi: Commedia dell'arte, Domenico Cimarosa, Društvo, Figarov pir, Gaetano Donizetti, Gioachino Rossini, Giovanni Battista Pergolesi, Glazba, Groteska, Italija, Komedija, Krešimir Kovačević, Muzička enciklopedija, Napolitansko-kalabrijski jezik, Opera, Palača, Pjevanje, Plemstvo, Seviljski brijač, Skladatelj, Talijanski jezik, Wolfgang Amadeus Mozart.

Commedia dell'arte

Commedia dell'arte je teatarski stil nastao po gradovima Apeninskog poluotoka sredinom 16.

Pogledaj Komična opera i Commedia dell'arte

Domenico Cimarosa

Domenico Cimarosa (Aversa, 17. prosinca 1749. – Venecija, 11. siječnja 1801.), talijanski skladatelj.

Pogledaj Komična opera i Domenico Cimarosa

Društvo

Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.

Pogledaj Komična opera i Društvo

Figarov pir

Figarov pir (Le nozze di Figaro ossia la folle giornata), K. 492, je komična opera koju je 1786. skladao Wolfgang Amadeus Mozart, s libretom Lorenza da Pontea, temeljen na scenskoj komediji Pierra Beaumarchaisa, Le mariage de Figaro (1784.). Doduše predstava Beaumarchaisa je prvobitno bila zabranjena u Beču zbog izrugivanja višoj klasi, ali opera je postala jedna od Mozartovih najuspješnijih djela.

Pogledaj Komična opera i Figarov pir

Gaetano Donizetti

Domenico Gaetano Maria Donizetti (Bergamo, 29. studenog 1797. – Bergamo, 8. travnja 1848.), talijanski skladatelj.

Pogledaj Komična opera i Gaetano Donizetti

Gioachino Rossini

Gioachino Antonio Rossini (Pesaro, 29. veljače 1792. – Passy pokraj Pariza, 13. studenoga 1868.), talijanski skladatelj.

Pogledaj Komična opera i Gioachino Rossini

Giovanni Battista Pergolesi

Giovanni Battista Pergolesi (Jesi, 4. siječnja 1710. – Pazzuoli pokraj Napulja, 17. ožujka 1736.), talijanski skladatelj.

Pogledaj Komična opera i Giovanni Battista Pergolesi

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Pogledaj Komična opera i Glazba

Groteska

Goya: Saturn jede svoju djecu. Groteska (francusko-talijanski) je prikazivanje ljudi ili predmeta u komično-nakaznom obliku; u književnosti kratka, duhovita pripovijetka, novela ili drama.

Pogledaj Komična opera i Groteska

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Komična opera i Italija

Komedija

Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.

Pogledaj Komična opera i Komedija

Krešimir Kovačević

Krešimir Kovačević (Zagreb, 16. rujna 1913. – Zagreb, 6. ožujka 1992.) bio je hrvatski muzikolog, leksikograf, glazbeni kritičar i pedagog.

Pogledaj Komična opera i Krešimir Kovačević

Muzička enciklopedija

Muzička enciklopedija stručno je enciklopedijsko izdanje negdašnjega Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (današnjeg Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža).

Pogledaj Komična opera i Muzička enciklopedija

Napolitansko-kalabrijski jezik

Napolitansko-kalabrijski jezik (ISO 639-3: nap; Napolitansko-kalabreški), jezik Kalabreza, talijanima srodnog naroda, 7 050 000 ljudi (1976), koji se govori u provincijama Kalabrija i Kampanija u južnoj Italiji.

Pogledaj Komična opera i Napolitansko-kalabrijski jezik

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Pogledaj Komična opera i Opera

Palača

Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.

Pogledaj Komična opera i Palača

Pjevanje

Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.

Pogledaj Komična opera i Pjevanje

Plemstvo

Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.

Pogledaj Komična opera i Plemstvo

Seviljski brijač

Prikaz Figara, glavnog lika opere Seviljski brijač ili uzaludan oprez (talijanski: Il barbiere di Siviglia, ossia L'inutile precauzione) je komična opera u dva čina, koju je skladao talijanski skladatelj Gioacchino Rossini po libretu Cesara Sterbinija.

Pogledaj Komična opera i Seviljski brijač

Skladatelj

Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.

Pogledaj Komična opera i Skladatelj

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Pogledaj Komična opera i Talijanski jezik

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.

Pogledaj Komična opera i Wolfgang Amadeus Mozart

Također poznat kao Opera buffa.