15 odnosi: Aristotel, Dedukcija, Europa, Filozofija, Francis Bacon, Indukcija, Matematička logika, Metodologija, Misao, Pojam, Stara Grčka, Sud (logika), Teorija spoznaje, Zaključak, Znanost.
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Logika i Aristotel · Vidi više »
Dedukcija
Dedukcija je logička metoda.
Novi!!: Logika i Dedukcija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Logika i Europa · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Logika i Filozofija · Vidi više »
Francis Bacon
Baconov potpis Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1.
Novi!!: Logika i Francis Bacon · Vidi više »
Indukcija
Indukcija je logička metoda.
Novi!!: Logika i Indukcija · Vidi više »
Matematička logika
Matematička ili moderna logika je grana matematike i logike koja se bavi prikazom tradicionalne logike simbolima (pa se još naziva i simboličkom logikom), pri čemu je sve potpuno definirano te nema mogućnosti različitog shvaćanja kao što je to često u tradicionalnoj logici.
Novi!!: Logika i Matematička logika · Vidi više »
Metodologija
Metodologija je znanost o metodama, načinu znanstvenog istraživanja.
Novi!!: Logika i Metodologija · Vidi više »
Misao
200px Misao i mišljenje su psihološke funkcije koje nam omogućuju da putem misaonih operacija određujemo svojstva pojava i otkrivamo odnose među njima.
Novi!!: Logika i Misao · Vidi više »
Pojam
Pojam, u logici, je misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo, opće je obilježje.
Novi!!: Logika i Pojam · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Logika i Stara Grčka · Vidi više »
Sud (logika)
Sud je istinita ili neistinita veza pojmova kojom se misli (tvrdi ili ustanovljava) neko stanje stvari.
Novi!!: Logika i Sud (logika) · Vidi više »
Teorija spoznaje
Spoznaja i teoretska refleksija; Prikaz od James Ayscougha, ''A Short Account of the Eye and Nature of Vision'' (London, 1752.), str. 30 Teorija spoznaje ili Gnoseologija (drugi nazivi: noetika, kritika spoznaje) je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obujmu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.
Novi!!: Logika i Teorija spoznaje · Vidi više »
Zaključak
Zaključak ili konkluzija nekog argumenta posjeduje karakteristiku valjanosti.
Novi!!: Logika i Zaključak · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Logika i Znanost · Vidi više »