Brže od pregledniku!
21 odnosi: Šeljin, Šeljinska mikroregija, Baranjska županija, Drava, Hirics, Hrvatska, Idvik, Kemša, Mađari, Mađarska, Nagycsány, Ormánság, Ostrovo (Šeljinska mikroregija, Mađarska), Piškiba, Podravska Moslavina, Romi u Mađarskoj, Rumunji u Mađarskoj, Vajslovo, Vejtiba, Vertiga, 1346..
Šeljin
Šeljin ili Šejin (mađ. Sellye) je gradić na krajnjem jugu Republike Mađarske.
Novi!!: Lúzsok i Šeljin · Vidi više »
Šeljinska mikroregija
Šeljinska mikroregija (mađ. Sellyei kistérség) je mikroregija u Baranjskoj županiji u Mađarskoj.
Novi!!: Lúzsok i Šeljinska mikroregija · Vidi više »
Baranjska županija
Baranjska županija Baranjska županija (mađ. Baranya megye, nje. Branau) je županija u Mađarskoj.
Novi!!: Lúzsok i Baranjska županija · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Lúzsok i Drava · Vidi više »
Hirics
Hirics je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.
Novi!!: Lúzsok i Hirics · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lúzsok i Hrvatska · Vidi više »
Idvik
Idvik (mađ. Baranyahídvég) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.
Novi!!: Lúzsok i Idvik · Vidi više »
Kemša
Kemša (mađ. Kemse) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.
Novi!!: Lúzsok i Kemša · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Lúzsok i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Lúzsok i Mađarska · Vidi više »
Nagycsány
Nagycsány je selo na jugu Republike Mađarske.
Novi!!: Lúzsok i Nagycsány · Vidi više »
Ormánság
Tradicionalna narodna nošnja u Ormánságu. Ormánság ili Ormányság je pogranični predio u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Lúzsok i Ormánság · Vidi više »
Ostrovo (Šeljinska mikroregija, Mađarska)
Ostrovo (mađ. Csányoszró) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.
Novi!!: Lúzsok i Ostrovo (Šeljinska mikroregija, Mađarska) · Vidi više »
Piškiba
Piškiba (mađ. Piskó) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.
Novi!!: Lúzsok i Piškiba · Vidi više »
Podravska Moslavina
Podravska Moslavina je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lúzsok i Podravska Moslavina · Vidi više »
Romi u Mađarskoj
Romi su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Lúzsok i Romi u Mađarskoj · Vidi više »
Rumunji u Mađarskoj
Rumunji su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Lúzsok i Rumunji u Mađarskoj · Vidi više »
Vajslovo
Vajslovo (mađ. Vajszló) je veliko selo (mađ. nagyközség) na krajnjem jugu Republike Mađarske.
Novi!!: Lúzsok i Vajslovo · Vidi više »
Vejtiba
Vejtiba ili Vertiba (mađ. Vejti) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.
Novi!!: Lúzsok i Vejtiba · Vidi više »
Vertiga
Vertiga ili Vertika (mađ. Sósvertike) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.
Novi!!: Lúzsok i Vertiga · Vidi više »
1346.
Bez opisa.
Novi!!: Lúzsok i 1346. · Vidi više »
