Brže od pregledniku!
37 odnosi: Brana, Brodogradilište Uljanik, Domovinski rat, Drniš, Električna energija, Električni generator, Elektroenergetika, Elektroenergetski sustav, Građevine, Hidroelektrana, Hidroelektrana Jaruga, Hrvatska, Hrvatska povijest, Kabel, Krka, Kubni metar u sekundi, Male hidroelektrane, Metar, Miljevci, Nacionalni park Krka, Njemačka, Podzemna strojarnica, Prirodni okoliš, Provodnici vode, Pula, Roški slap, Rudnik, Siverić, Snaga, Tunel, Turbina s križnim protokom, Umjetno jezero, Vat, Vatsat, Vodna komora, Vodna turbina, Volumni protok.
Brana
Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Brana · Vidi više »
Brodogradilište Uljanik
Uljanik je brodogradilište smješteno u gradu Puli, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Brodogradilište Uljanik · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Domovinski rat · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Drniš · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Električna energija · Vidi više »
Električni generator
Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Električni generator · Vidi više »
Elektroenergetika
Elektroenergetika je područje elektrotehnike koje razmatra i ostvaruje mogućnosti proizvodnje, raspodjele i potrošnje električne energije.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Elektroenergetika · Vidi više »
Elektroenergetski sustav
Distribucijska transformatorska stanica Elektroenergetski sustav čine proizvodnja, prijenos, distribucija i potrošnja električne energije.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Elektroenergetski sustav · Vidi više »
Građevine
Kineski zid Građevina je ostvarenje građevinske tehnike.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Građevine · Vidi više »
Hidroelektrana
Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Hidroelektrana · Vidi više »
Hidroelektrana Jaruga
Skradinskog buka. vodne turbine HE Jaruga 1. Hidroelektrana Jaruga ili HE Jaruga je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Hidroelektrana Jaruga · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Hrvatska povijest · Vidi više »
Kabel
optička vlakna trošila, koji se ne smatra kabelom. električne struje, a manji vodiči su s vanjske strane da izjednači naponske razlike, unutar debelog polietilenskog plašta. dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. optičkog kabela. čeličnih žica okruženih s 4 kružna sloja aluminijskih vodiča. Kabel (njem. Kabel kabel, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Kabel · Vidi više »
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Krka · Vidi više »
Kubni metar u sekundi
Kubni metar u sekundi je mjerna jedinica za volumni protok.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Kubni metar u sekundi · Vidi više »
Male hidroelektrane
Skradinskog buka. Ozlju. Mala hidroelektrana Roški slap. Mikro hidroelektrana u sjeverozapadnom Vijetnamu. Male hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode (transformirana energija sunčeva zračenja) najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja (u statoru turbine), a potom u mehaničku energiju (u rotoru turbine) vrtnje vratila turbine te, konačno, u električnu energiju u generatoru.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Male hidroelektrane · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Metar · Vidi više »
Miljevci
Pogled s Visovca prema Roškome slapu Miljevci su naselje i visoravan površine više od 100 četvornih kilometara smještena između rijeka Krke, Čikole te planine Promine, na tek nekoliko kilometara udaljenosti od Drniša.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Miljevci · Vidi više »
Nacionalni park Krka
Krka je nacionalni park u Hrvatskoj koji se proteže uz rijeku Krku, od mjesta gdje nad Krkom leže srednjovjekovne utvrde Trošenj (Čučevo) i Nečven do Šibenskog mosta na Jadranskoj magistrali.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Nacionalni park Krka · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Njemačka · Vidi više »
Podzemna strojarnica
Unutar podzemne strojarnice Hidroelektrane Robert Bourassa (Kanada), koja je najveća podzemna strojarnica u svijetu, s instaliranom snagom od 5 616 MW. Mosna dizalica unutar podzemne strojarnice Hidroelektrane Robert Bourassa Glavni ulaz u podzemnu strojarnicu Hidroelektrane Robert Bourassa Podzemne strojarnice na hidroelektranama su se počele sve više graditi nakon Drugog svjetskog rata, iako je još uvijek više nadzemnih strojarnica.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Podzemna strojarnica · Vidi više »
Prirodni okoliš
Prirodni okoliš ili prirodna sredina je skup svih živih bića i nežive prirode, koji se prirodno pojavljuju na nekom prirodnom staništu.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Prirodni okoliš · Vidi više »
Provodnici vode
Dovodni kanal na hidroelektrani Bull Run (Oregon, SAD) vodne komore na kraju dodvodnog tunela HE Dhauliganga, Indija HE Dhauliganga, Indija HE Dhauliganga, Indija Provodnici vode su hidrotehničke građevine za transport vode.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Provodnici vode · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Pula · Vidi više »
Roški slap
Roški slap Roški slap je šesti, pretposljednji vodopad na rijeci Krki.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Roški slap · Vidi više »
Rudnik
Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Rudnik · Vidi više »
Siverić
Siverić je naselje smješteno u sjeverozapadnom dijelu Petrova polja, 2 km sjeveroistočno od grada Drniša i u podnožju planine Promine.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Siverić · Vidi više »
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Snaga · Vidi više »
Tunel
Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Tunel · Vidi više »
Turbina s križnim protokom
Turbina s križnim protokom Ossberger turbina Strojna obrada rotora Ossberger turbine Turbina s križnim protokom (engl. cross-flow turbine).
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Turbina s križnim protokom · Vidi više »
Umjetno jezero
Egiptu Umjetno jezeri Jhonghua na rijeci Dahan (Tajvan) Brana i umjetno jezero HE Peruća. Velikoj Britaniji Umjetno jezero Stocks (Lancashire, Velika Britanija) Umjetno jezero je jezero nastalo djelovanjem čovjeka.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Umjetno jezero · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Vat · Vidi više »
Vatsat
Vatsat (znak: Wh) mjerna je jedinica izvan SI čija je primjena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrijednosti električne energije u elektroenergetskom sustavu.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Vatsat · Vidi više »
Vodna komora
Hidroelektrani Rijeka Presjek kroz Hidroelektranu Rijeka i prikaz vodne komore na kraju dodvodnog tunela HE Dhauliganga (Indija), promjera 30 m i visine 102 m Vodna komora ili vodni spremnik na hidroelektrani Isawa II (Japan) Vodna komora ili vodni spremnik na hidroelektrani Blue Ridge (SAD) Vodna komora ili vodostan se gradi u slučaju da je dovodni tunel dugačak (može biti i 10 do 20 km), te pri pokretanju hidroelektrane se vodna masa ne može u kratkom roku (10-20 sekundi) pokrenuti i dobiti brzinu da bi se na vodnim turbinama stvorila dovoljna snaga za proizvodnju električne energije.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Vodna komora · Vidi više »
Vodna turbina
Kaplanova turbina i električni generator u isječenom prikazu. Rotor male vodne turbine. Vodeničko kolo promjera 13 metara SAD. MW). Peltonovog izvornog patenta (listopad 1880.) Vodna turbina je energetski stroj u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju, a zatim se kinetička energija pretvara u mehanički rad za pogon električnog generatora.
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Vodna turbina · Vidi više »
Volumni protok
Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Volumni protok ili volumetrijski protok je fizikalna veličina koja određuje obujam (volumen) fluida koji prolazi neku točku u jedinici vremena (m3/s).
Novi!!: Mala hidroelektrana Roški slap i Volumni protok · Vidi više »
