Brže od pregledniku!
17 odnosi: Beč, Dora Pejačević, Elektronička pošta, Hrvatska, Hrvatska glazba, Informacija, Internet, Logotip, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Muzikologija, Neprofitna organizacija, Note, Skladatelj, Svijet, Zagreb, 1971., 1973..
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Muzički informativni centar i Beč · Vidi više »
Dora Pejačević
Maria Theodora Paulina Sophie von Lumbe, poznata kao Dora Pejačević (Budimpešta, 10. rujna 1885. – München, 5. ožujka 1923.), bila je hrvatska skladateljica i violinistica, rodom iz slavonske grofovske obitelji Pejačević.
Novi!!: Muzički informativni centar i Dora Pejačević · Vidi više »
Elektronička pošta
adrese e-pošte Elektronička pošta, e-pošta ili e-mail (eng. electronic mail) prijenos je tekstualnih poruka i priloženih dokumenata računalnim komunikacijskim mrežama, najčešće internetom.
Novi!!: Muzički informativni centar i Elektronička pošta · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Muzički informativni centar i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska glazba
KD Vatroslava Lisinskog, Zagreb, 2008.) Hrvatska glazba je ukupna glazbena djelatnost Hrvata od srednjeg vijeka do danas.
Novi!!: Muzički informativni centar i Hrvatska glazba · Vidi više »
Informacija
Informacija je skup podataka s pripisanim značenjem i osnovni element komunikacije koji, primljen u određenoj situaciji, povećava primateljevo znanje.
Novi!!: Muzički informativni centar i Informacija · Vidi više »
Internet
Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.
Novi!!: Muzički informativni centar i Internet · Vidi više »
Logotip
Wikipedije Logotip (logo- + lat. typus: bas-reljef, grč. týpos: udarac, dojam; lik, slika, skraćeno logo) su posebno konstruirana slova i grafički znakovi kojima je ispisano ime tvrtke ili proizvoda.
Novi!!: Muzički informativni centar i Logotip · Vidi više »
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.
Novi!!: Muzički informativni centar i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »
Muzikologija
Muzikologija je znanost o glazbi.
Novi!!: Muzički informativni centar i Muzikologija · Vidi više »
Neprofitna organizacija
Neprofitne organizacije po hrvatskim zakonima su udruge građana, zaklade i ustanove koje ne ostvaruju dobit (ili profit).
Novi!!: Muzički informativni centar i Neprofitna organizacija · Vidi više »
Note
C - dur Note označavaju.
Novi!!: Muzički informativni centar i Note · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Muzički informativni centar i Skladatelj · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Muzički informativni centar i Svijet · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Muzički informativni centar i Zagreb · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Muzički informativni centar i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Muzički informativni centar i 1973. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
MIC.
