Brže od pregledniku!
24 odnosi: Amar Bukvić, Andrej Kramarić, Školska knjiga, Denis Kuljiš, Domagoj Novokmet, Engleski jezik, Hrvatska, Luka Grubor, Marin Soljačić, Martina Dalić, Matka, Mihael Zmajlović, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Miran Kurspahić, Monografija, Niko Kranjčar, Zagreb, Zdravko Mamić, 12. studenoga, 1964., 1968., 1977., 20. stoljeće, 2008..
Amar Bukvić
Amar Bukvić (Zagreb, 10. lipnja 1981.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac bošnjačkog podrijetla.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Amar Bukvić · Vidi više »
Andrej Kramarić
Andrej Kramarić (Zagreb, 19. lipnja 1991.) hrvatski je nogometaš koji trenutačno igra za 1899 Hoffenheim.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Andrej Kramarić · Vidi više »
Školska knjiga
Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Školska knjiga · Vidi više »
Denis Kuljiš
Denis Kuljiš (Split, 8. prosinca 1951. – Zagreb, 18. kolovoza 2019.) bio je hrvatski književnik, poduzetnik i novinar.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Denis Kuljiš · Vidi više »
Domagoj Novokmet
Domagoj Novokmet (Zagreb, 22. ožujka 1977.) hrvatski je televizijski novinar, scenarist i voditelj.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Domagoj Novokmet · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Engleski jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Hrvatska · Vidi više »
Luka Grubor
Luka Grubor (Zagreb, 27. prosinca 1973.) umirovljeni je hrvatski veslač iz Zagreba.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Luka Grubor · Vidi više »
Marin Soljačić
Marin Soljačić (Zagreb, 7. veljače 1974.) hrvatski je znanstvenik, profesor na odsjeku za fiziku na najprestižnijem svjetskom tehničkom sveučilištu, Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Massachusettsu (SAD).
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Marin Soljačić · Vidi više »
Martina Dalić
Martina Dalić rođ.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Martina Dalić · Vidi više »
Matka
Jezero Matka je umjetno jezero u Sjevernoj Makedoniji.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Matka · Vidi više »
Mihael Zmajlović
Mihael Zmajlović (Jastrebarsko, 19. siječnja 1978.) ekonomist i političar.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Mihael Zmajlović · Vidi više »
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Ministarstvo znanosti i obrazovanja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav predškolskog odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske · Vidi više »
Miran Kurspahić
Miran Kurspahić (Zagreb, 1979.) hrvatski je kazališni redatelj, glumac i performer.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Miran Kurspahić · Vidi više »
Monografija
Monografija (starogrč. μονογραφία) je znanstveno, stručno ili esejističko djelo u kojem se iscrpno obrađuje ili prikazuje jedan problem, prostor, osoba ili pojava.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Monografija · Vidi više »
Niko Kranjčar
Niko Kranjčar (Zagreb, 13. kolovoza 1984.), bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Niko Kranjčar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Zagreb · Vidi više »
Zdravko Mamić
Zdravko Mamić (Bjelovar, 16. srpnja 1959.) bivši je nogometni dužnosnik i izvršni dopredsjednik zagrebačkog Dinama do 2016.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i Zdravko Mamić · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i 12. studenoga · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i 1964. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i 1968. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i 1977. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i 20. stoljeće · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: XV. gimnazija u Zagrebu i 2008. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
MIOC, XV Gimnazija, XV. gimnazija.
