OdlazniDolazni

🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!

Sadržaj

1. 17 odnosi: Arapsko more, Šuma mangrova, Beludžistan, Iran, Karachi, Kiša, Luka, Morskovodnice, Omanski zaljev, Otok, Pakistan, Perzijski jezik, Planina, Ratna mornarica, Reljef, Suha klima, Urdski jezik.

2. Nizine u Iranu
3. Sistan i Beludžistan

Arapsko more

Zemljovid Arapskog mora Arapsko more je dio Indijskog oceana između Afričkog roga, Arapskog poluotoka i Indijskog potkontinenta.

Pogledaj Makran i Arapsko more

Šuma mangrova

Pogled iznad i ispod razine vode na rub šume mangrova Stablo mangrova u vrijeme oseke Područja gdje rastu šume mangrova Šume mangrova su šume stabala raznih vrsta mangrova, koje su vrlo otporne na sol morske vode, a rastu u obalnim područjima koja zahvaćaju plime i oseke.

Pogledaj Makran i Šuma mangrova

Beludžistan

Glavne etničke grupe u Pakistanu i susjednim područjima iz 1980. godine; '''Beludžistan''' je označen ružičastom bojom Beludžistan ili Balučistan (perz. بلوچستان) je regija koja se nalazi na Iranskoj visoravni u Južnoj Aziji, na području Irana, Pakistana i Afganistana.

Pogledaj Makran i Beludžistan

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Makran i Iran

Karachi

Karachi (sindhi:ڪراچي, urdu: کراچی Karāchi) je najveći grad, glavna morska luka i financijski centar Pakistana.

Pogledaj Makran i Karachi

Kiša

Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.

Pogledaj Makran i Kiša

Luka

Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.

Pogledaj Makran i Luka

Morskovodnice

Morskovodnice (lat. Chelonioidea) ili, kako ih još često nazivaju "morske kornjače", su porodica iz reda kornjača (Chelonia) kojih ima oko 200 vrsta.

Pogledaj Makran i Morskovodnice

Omanski zaljev

Omanski zaljev (poznat kao i Omansko more ili Makranov zaljev) zapravo je morski prolaz (a ne zaljev) koji spaja Perzijski zaljev s Arapskim morem (dio Indijskog oceana), a nalazi se između država UAE i Omana na jugozapadu Arapskog poluotoka te Irana i Pakistana na sjeveru.

Pogledaj Makran i Omanski zaljev

Otok

sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.

Pogledaj Makran i Otok

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija.

Pogledaj Makran i Pakistan

Perzijski jezik

right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Pogledaj Makran i Perzijski jezik

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Pogledaj Makran i Planina

Ratna mornarica

Omanskom zaljevu Ratna mornarica je grana oružanih snaga namijenjena borbenim djelovanjima na moru i unutrašnjim vodama (rijeke i jezera).

Pogledaj Makran i Ratna mornarica

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Pogledaj Makran i Reljef

Suha klima

Sahari Pustinja Mohave Deve su poznati stanovnici pustinja Suha klima je vruća klima koja obilježava pustinje i stepe.

Pogledaj Makran i Suha klima

Urdski jezik

Urdski jezik (اردو; ISO 639-3: urd), koji pripada hindustanskoj grani indoeuropskih jezika, u Pakistanu govori preko 10 milijuna ljudi (1993.) i gotovo 46 milijuna u Indiji.

Pogledaj Makran i Urdski jezik

Vidi također

Nizine u Iranu

• Makran
• Muganska ravnica
• Urmijska ravnica

Sistan i Beludžistan

• Baludži
• Makran
• Sistan i Beludžistan

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana