Brže od pregledniku!
23 odnosi: Aktivist za ljudska prava, ASEAN, Europska konvencija o ljudskim pravima, Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, Hrvatska, Istočno Sarajevo, Konvencija o pravima djeteta, Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Ljudska prava, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodno pravo, Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina, Opća deklaracija o ljudskim pravima, Organizacija američkih država, Organizacija islamske suradnje, Povelja Europske unije o temeljnim pravima, Pravo međunarodnih ugovora, Ratifikacija, Ujedinjeni narodi, UNESCO, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
Aktivist za ljudska prava
Aktivist za ljudska prava, borac za ljudska prava ili branitelj ljudskih prava (eng. human rights defender) osoba je koja pojedinačno ili s drugima djeluje na promicanju ili zaštiti ljudskih prava.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Aktivist za ljudska prava · Vidi više »
ASEAN
Države članice ASEAN-a ASEAN ili Savez država Jugoistočne Azije (engl. Association of Southeast Asian Nations) je regionalna međunarodna organizacija država u Jugoistočnoj Aziji, stvorena 1967. godine s ciljem razvoja međusobnih političkih, gospodarskih i kulturnih odnosa te promicanje regionalnog mira i stabilnosti.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i ASEAN · Vidi više »
Europska konvencija o ljudskim pravima
Europska konvencija o ljudskim pravima - EKLJP (engl. European Convention on Human Rights - ECHR; fr. Convention européenne des droits de l'homme - CEDH) međunarodni je ugovor o zaštiti ljudskih prava i sloboda u Europi te je kao takav najstariji i najučinkovitiji sustav za zaštitu ljudskih prava u svijetu.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Europska konvencija o ljudskim pravima · Vidi više »
Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima
Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima je Europski ugovor usvojen 1992. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe u svrhu zaštite i promidżbe tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u Europi.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Hrvatska · Vidi više »
Istočno Sarajevo
Istočno Sarajevo je jedan od dvadeset i pet službenih gradova u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Istočno Sarajevo · Vidi više »
Konvencija o pravima djeteta
Zeleno - države koje su Konvenciju ratificiraleLjubičasto - potpisale, ali ne i ratificiraleNarančasto - nisu potpisale Konvencija o pravima djeteta (eng. Convention on the Rights of the Child; te CRC, CROC, ili UNCRC), međunarodni ugovor Ujedinjenih naroda kojim su utvrđena građanska, politička, ekonomska, socijalna, zdravstvena i kulturna prava djece.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Konvencija o pravima djeteta · Vidi više »
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW – Convention on the Elimination of all Forms of Discrimination Against Women) je međunarodni ugovor koji je 1979.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena · Vidi više »
Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji
Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji međunarodni je ugovor sastavljen pod okriljem Vijeća Europe koji je potpisan 11. svibnja 2011. u Istanbulu, zbog čega je poznat još i kao Istanbulska konvencija.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji · Vidi više »
Ljudska prava
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Ljudska prava · Vidi više »
Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima
Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (eng. International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights (ICESCR) međunarodni je ugovor Ujedinjenih naroda kojim su se države članice obvezale u svoje pravne poretke unijeti odredbe o zaštiti gospodarskih, socijalnih i kulturnih ljudskih prava, uključujući pravo naroda na samoodređenje, prava na rad, prava na pravedne i povoljne radne uvjete, prava na osnivanje sindikata i pristupu sindikatu po svom izboru, prava na socijalnu sigurnost, prava na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja, prava na odgoj i obrazovanje, i dr. Pakt je usvojen na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 19. prosinca 1966. godine, te je stupio na snagu 23. ožujka 1976. Do danas (veljača 2020. god.) Paktu je pristupilo 170 država.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima · Vidi više »
Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (eng. International Covenant on Civil and Political Rights (ICCPR) je međunarodni ugovor Ujedinjenih naroda kojim su se države članice obvezale u svoje pravne poretke unijeti odredbe o zaštiti građanskih i političkih ljudskih prava, uključujući prava na život, slobodu vjeroispovijedi, slobodu govora, slobodu političkog udruživanja, te na pravično suđenje. Pakt je usvojen na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 19. prosinca 1966. godine, te je stupio na snagu 23. ožujka 1976. Do lipnja 2022. godine, Paktu je pristupilo 173 država.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima · Vidi više »
Međunarodno pravo
Međunarodno pravo (naziva se još i međunarodno javno pravo, kako bi se napravila razlika u odnosu na međunarodno privatno pravo) je sustav pravnih pravila koja uređuju odnose između subjekata međunarodnog prava.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Međunarodno pravo · Vidi više »
Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina
#FFFFFF: ostale zemlje članice Vijeća Europe. Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina multilateralni je ugovor Vijeća Europe usvojen s ciljem zaštite manjinskih prava.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina · Vidi više »
Opća deklaracija o ljudskim pravima
Eleanor Roosevelt s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (1949.) Opća deklaracija o ljudskim pravima prvi je sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava koji je proglasila jedna opća međunarodna organizacija, Ujedinjeni narodi.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Opća deklaracija o ljudskim pravima · Vidi više »
Organizacija američkih država
Organizacija američkih država je međunarodna organizacija 35 američkih država, sa sjedištem u Washingtonu, SAD.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Organizacija američkih država · Vidi više »
Organizacija islamske suradnje
Organizacija islamske suradnje (arapski: منظمة التعاون الاسلامي; engleski: Organisation of Islamic Cooperation, OIC; francuski: Organisation de la Coopération Islamique, OCI) je međunarodna organizacija s trajnim izaslanstvom pri UN-u, koja okuplja 57 država u kojima je islam državna, većinska ili manjinska religija.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Organizacija islamske suradnje · Vidi više »
Povelja Europske unije o temeljnim pravima
Povelja Europske unije o temeljnim pravima - PTP (engl. Charter of Fundamental Rights of the European Union - CFR; fr. Charte des droits fondamentaux de l'Union européenne - CDF) je akt Europske unije donijet u redovnom zakonodavnom postupku u svrhu svrhu jačanja "zaštite temeljnih prava u svjetlu promjena u društvu, društvenog napretka te znanstvenog i tehnološkog razvoja".
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Povelja Europske unije o temeljnim pravima · Vidi više »
Pravo međunarodnih ugovora
Pravo međunarodnih ugovora grana je unutar općeg međunarodnog prava koja obuhvaća propise, pravne običaje i načela koji se odnose na međunarodne ugovore.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Pravo međunarodnih ugovora · Vidi više »
Ratifikacija
Ratifikacija jednostrani je međunarodni čin kojim država na međunarodnom planu daje svoj pristanak da bude vezana međunarodnim ugovorom.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Ratifikacija · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i UNESCO · Vidi više »
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina je ustavni zakon koji definira prava koja uživaju pripadnici tradicionalnih nacionalnih manjina nabrojenih u Ustavu Republike Hrvatske.
Novi!!: Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina · Vidi više »
