Sadržaj
73 odnosi: Armenija, Azerbajdžan, Švicarska, Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora, Belgija, Bjelorusija, Brak, Danska, Demokracija, Diktatura, Drugi svjetski rat, Engleski jezik, Europa, Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, Europska unija, Europski sud za ljudska prava, Europsko vijeće, Francuska, Francuski jezik, Frekvencija, Hrvatska, Irska, Island, Istočna Europa, Italija, Kazahstan, Kinematografija, Komunizam, Koncentracijski logor Dachau, Lisabonski ugovor, Ljudska prava, London, Luksemburg, Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava, Međunarodno pravo, Monopol, Nacionalsocijalizam, New York (razdvojba), Nizozemska, Njemačka, Norveška, Obitelj, Opća deklaracija o ljudskim pravima, Organizacija afričkog jedinstva, Organizacija američkih država, Povelja Europske unije o temeljnim pravima, Radio, Rim, Rusija, Saveznici, ... Proširite indeks (23 više) »
- Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Armenija
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Azerbajdžan
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Švicarska
Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora
Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora kodificirala je postojeće običajno međunarodno pravo koje se odnosi na međunarodne ugovore.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Belgija
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Bjelorusija
Brak
vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Brak
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Danska
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Demokracija
Diktatura
Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Diktatura
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Drugi svjetski rat
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Engleski jezik
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Europa
Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima
Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima je Europski ugovor usvojen 1992. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe u svrhu zaštite i promidżbe tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u Europi.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Europska unija
Europski sud za ljudska prava
Europski sud za ljudska prava (skr. ESLJP) (eng. European Court of Human Rights (ECHR), fr. Cour européenne des Droits de l' Homme (CEDH)), također poznat i kao Sud u Strasbourgu, je međunarodni sud Vijeća Europe koji tumači Europsku konvenciju o ljudskim pravima.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Europski sud za ljudska prava
Europsko vijeće
Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Europsko vijeće
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Francuska
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Francuski jezik
Frekvencija
Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Frekvencija
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Hrvatska
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Irska
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Island
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Istočna Europa
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Italija
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Kazahstan
Kinematografija
Kinematografija je ukupan društveni sustav proizvodnje, distribucije i prikazivanja filmova, s popratnim djelatnostima, zanimanjima i ustanovama.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Kinematografija
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Komunizam
Koncentracijski logor Dachau
Američke snage ispred glavnog ulaza neposredno nakon oslobođenja Slika logora iz zraka Sabirni logor Dachau je bio nacistički koncentracijski logor, i prvi logor otvoren u Njemačkoj, na mjestu napuštene tvornice streljiva kod srednjovjekovnog grada Dachaua, oko 16 km sjeveroistočno od Münchena u Bavarskoj na jugu Njemačke.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Koncentracijski logor Dachau
Lisabonski ugovor
Šefovi država i vlada članica EU u Lisabonu Lisabonski ugovor (također i Reformski ugovor), punim nazivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007. godine s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Lisabonski ugovor
Ljudska prava
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Ljudska prava
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i London
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Luksemburg
Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava
Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava su međunarodni sporazumi, povelje i drugi dokumenti koji služe kao izvori međunarodnog prava ljudskih prava.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava
Međunarodno pravo
Međunarodno pravo (naziva se još i međunarodno javno pravo, kako bi se napravila razlika u odnosu na međunarodno privatno pravo) je sustav pravnih pravila koja uređuju odnose između subjekata međunarodnog prava.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Međunarodno pravo
Monopol
Monopol (grč. monos, jedan + polein, prodavati) u ekonomiji se definira kao trajna tržišna situacija gdje postoji samo jedan davatelj određene vrste proizvoda ili usluga.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Monopol
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Nacionalsocijalizam
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i New York (razdvojba)
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Nizozemska
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Njemačka
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Norveška
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Obitelj
Opća deklaracija o ljudskim pravima
Eleanor Roosevelt s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (1949.) Opća deklaracija o ljudskim pravima prvi je sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava koji je proglasila jedna opća međunarodna organizacija, Ujedinjeni narodi.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Opća deklaracija o ljudskim pravima
Organizacija afričkog jedinstva
Organizacija afričkog jedinstva je organizacija osnovana 25. svibnja 1963. u gradu Adis Abebi.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Organizacija afričkog jedinstva
Organizacija američkih država
Organizacija američkih država je međunarodna organizacija 35 američkih država, sa sjedištem u Washingtonu, SAD.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Organizacija američkih država
Povelja Europske unije o temeljnim pravima
Povelja Europske unije o temeljnim pravima - PTP (engl. Charter of Fundamental Rights of the European Union - CFR; fr. Charte des droits fondamentaux de l'Union européenne - CDF) je akt Europske unije donijet u redovnom zakonodavnom postupku u svrhu svrhu jačanja "zaštite temeljnih prava u svjetlu promjena u društvu, društvenog napretka te znanstvenog i tehnološkog razvoja".
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Povelja Europske unije o temeljnim pravima
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Radio
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Rim
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Rusija
Saveznici
Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Saveznici
Sindikat
Sindikalni prosvjed u Indiji Sindikat je organizacija koju stvaraju zaposlenici.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Sindikat
Sloboda govora
Sloboda govora je pravo izražavanja vlastitih stajališta i razmišljanja pojedinca bez straha da će ga netko u tom pokušati spriječiti ili zbog toga kazniti.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Sloboda govora
Sloboda okupljanja
Sloboda okupljanja pripada u ljudska prava, koja spadaju u kategoriju političkih prava.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Sloboda okupljanja
Sloboda vjeroispovjesti
Sloboda vjeroispovjesti ili sloboda vjere je jedna od temeljnih ljudskih prava, koje odlikuju sloboda izražavanja svojih svjetonazornih ili vjerskih uvjerenja pojedinca ili skupine ljudi.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Sloboda vjeroispovjesti
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Srednja Europa
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Strasbourg
Supsidijarnost
Supsidijarnost je načelo prema kojemu odlučivanje o zajedničkim pitanjima mora biti preneseno na najniži mogući stupanj društvene organizacije, dok središnja vlast ima samo ulogu nadopune političkog odlučivanja na mjesnoj razini.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Supsidijarnost
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Televizija
Teroristički napadi 11. rujna 2001.
Teroristički napadi 11.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Teroristički napadi 11. rujna 2001.
Transseksualnost
Transseksualnost postoji kad je osoba naizgled tipične tjelesne spolne diferencijacije uvjerena da pripada suprotnom spolu.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Transseksualnost
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Turska
Ugovor iz Maastrichta
Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenog 1993. godine.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Ugovor iz Maastrichta
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Ujedinjeno Kraljevstvo
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Vatikan
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Vijeće Europe
Vijeće Europske unije
Logo Vijeća Europske unije. Vijeće Europske unije je institucija Europske unije koju čine 27 ministara vlada država članica od kojih svaki predstavlja jednu državu članicu (koji će ministri sudjelovati na sastanku, ovisi o temi koja je na dnevnom redu).
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Vijeće Europske unije
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i Vlada Republike Hrvatske
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i 1997.
21. siječnja
21.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i 21. siječnja
3. rujna
3.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i 3. rujna
4. studenoga
4.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i 4. studenoga
5. studenoga
5.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i 5. studenoga
5. svibnja
5.
Pogledaj Europska konvencija o ljudskim pravima i 5. svibnja
Vidi također
Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava
- Deklaracija o pravima čovjeka i građanina
- Edikt o toleranciji
- Europska konvencija o ljudskim pravima
- Konvencija o kemijskom oružju
- Konvencija o pravima djeteta
- Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava
- Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima
- Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
- Međunarodno humanitarno pravo
- Opća deklaracija o ljudskim pravima
- Opća nadležnost
- Pariški sporazum
- Povelja Europske unije o temeljnim pravima
- Praška deklaracija o savjesti Europe i o komunizmu
- Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda