Brže od pregledniku!
18 odnosi: Hutor, Ljudska sudbina (kratka priča), Mir, Nobelova nagrada za književnost, Pejzaž, Prvi svjetski rat, Rat, Roman, Rusi, Rusija, Ruska književnost, Ruski jezik, Stanica (upravna jedinica), Tihi Don, 1905., 1984., 21. veljače, 24. svibnja.
Hutor
Malorusiji, ulje na platnu, 1884. moldavskoj granici. Hutar, Hutir ili Hutor (bjeloruski: хутар, kazaški: қыстақ, ruski: хутор, ukrajinski: хутір) tip je ruralnoga naseljenoga mjesta koji obično čini jedno ili manji broj seoskih domaćinstava, karakterističan uglavnom za područje Istočne Europe.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Hutor · Vidi više »
Ljudska sudbina (kratka priča)
Ljudska sudbina (transliteracija: Sudba Čeloveka) je kratka priča koju je napisao sovjetski ruski pisac Mihail Šolohov 1956.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Ljudska sudbina (kratka priča) · Vidi više »
Mir
Najčešće korišten znak mira maslinovu grančicu. Mir se obično definira kao razdoblje bez ratova.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Mir · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Pejzaž
* Pejzaž (likovni motiv), likovni motiv s prikazom krajolika.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Pejzaž · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Rat · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Roman · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Rusi · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Rusija · Vidi više »
Ruska književnost
Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Ruska književnost · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Ruski jezik · Vidi više »
Stanica (upravna jedinica)
Ruske Federacije u kojima stanice postoje kao naseljena mjesta. Stanica (ruski: станица, ukrajinski: станиця) predstavljala je politički i privredni centar kozačkih skupina koje su se uglavnom nalazile na jugu Ruskoga Carstva.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Stanica (upravna jedinica) · Vidi više »
Tihi Don
Tihi Don (rus. Тихий Дон) je roman Mihaila Šolohova, iz četiri toma, koji je prvo objavljen u listu Oktjabr u razdoblju između 1928.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i Tihi Don · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i 1905. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i 1984. · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i 21. veljače · Vidi više »
24. svibnja
24.
Novi!!: Mihail Aleksandrovič Šolohov i 24. svibnja · Vidi više »
