Brže od pregledniku!
17 odnosi: Beograd, Donji Milanovac, Kneževina Srbija, Kragujevac, Mihailo Obrenović, Miloš Obrenović, Obrenovići, Pravoslavlje, Prijestolonasljednik, Srbija, 13. lipnja, 1819., 1830., 1839., 1939., 21. listopada, 8. srpnja.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i Beograd · Vidi više »
Donji Milanovac
Donji Milanovac je gradsko naselje u Srbiji, u općini Majdanpek u Borskom okrugu.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i Donji Milanovac · Vidi više »
Kneževina Srbija
Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i Kneževina Srbija · Vidi više »
Kragujevac
Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i Kragujevac · Vidi više »
Mihailo Obrenović
Mihailo Obrenović (Kragujevac, 16. rujna 1823. – Beograd, 10. lipnja 1868.) u dva navrata bio je knez Srbije iz dinastije Obrenović.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i Mihailo Obrenović · Vidi više »
Miloš Obrenović
Knez Miloš Obrenović oko 1824. Miloš Obrenović, srp. Милош Обреновић, (18. ožujka 1780. – 26. rujna 1860.) je bio srpski knez.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i Miloš Obrenović · Vidi više »
Obrenovići
Grb dinastije Obrenović Obrenovići su bili srpska vladarska obitelj u periodu 1815. – 1903. osim 1842. – 1858. kada je Srbijom vladao knez Aleksandar Karađorđević.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i Obrenovići · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i Pravoslavlje · Vidi više »
Prijestolonasljednik
Prijestolonasljednik (mocijski parnjak ženskoga roda je prijestolonasljednica), u državama s monarhijskom tradicijom, osoba koja je prva sljedeća u nasljednom pravu na nasljeđivanje vladarskog prijestolja.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i Prijestolonasljednik · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i Srbija · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i 13. lipnja · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i 1819. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i 1830. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i 1839. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i 1939. · Vidi više »
21. listopada
21.
Novi!!: Milan Obrenović (knez) i 21. listopada · Vidi više »
8. srpnja
8.
