Brže od pregledniku!
12 odnosi: Državna uprava, Državna uprava u Hrvatskoj, Hrvatska, Izbori, Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj, Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Petnaesta Vlada Republike Hrvatske, Popis političkih stranaka u Hrvatskoj, Upravno pravo, Zaklada, 2003., 2009..
Državna uprava
Državna administracija ili državna uprava, ili, ponekad jednostavno, administracija ili uprava, je izraz pod kojim se podrazumijevaju sve ili redovne aktivnosti koje vrši neka država, odnosno pojedinci - državni službenici, funkcionari ili namještenici - i institucije (državni organi; državne agencije) koje ih obavljaju.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i Državna uprava · Vidi više »
Državna uprava u Hrvatskoj
Državna uprava zadužena je za neposrednu provedbu zakona, donošenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora te druge upravne i stručne poslove.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i Državna uprava u Hrvatskoj · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i Hrvatska · Vidi više »
Izbori
U BangladešuIzbori su postupak kojim narod (odnosno birači) povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu, a u mnogim suvremenim demokratskim državama i predsjednika države (odnosno državnog poglavara), a koji onda predstavljaju njegovu (dakle narodnu) suverenu volju.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i Izbori · Vidi više »
Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj
Ustav Republike Hrvatske jamči hrvatskim građanima pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj · Vidi više »
Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske
Ministarstvo pravosuđa i uprave je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: područje građanskoga, kaznenog i trgovačkog prava te upravnog sudovanja; ustrojstvo i rad te *stručno osposobljavanje i usavršavanje sudaca, državnih odvjetnika i djelatnika u sudovima, državnim odvjetništvima, tijelima nadležnim za vođenje prekršajnog postupka i tijelima koja izvršavaju kaznene prekršajne sankcije, upravne i druge poslove u javnom bilježništvu i odvjetništvu;.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske · Vidi više »
Petnaesta Vlada Republike Hrvatske
Andrej Plenković, predsjednik 15. Vlade Republike Hrvatske. Petnaesta Vlada Republike Hrvatske je aktualni saziv Vlade Republike Hrvatske, kojoj je mandat započeo 23. srpnja 2020. Predsjednik Vlade je Andrej Plenković, kojemu je to drugi uzastopni mandat na toj dužnosti.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i Petnaesta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Popis političkih stranaka u Hrvatskoj
Registrirane političke stranke su neprofitne organizacije čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana, a koje su upisane u Registar političkih stranaka Republike Hrvatske koji vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i Popis političkih stranaka u Hrvatskoj · Vidi više »
Upravno pravo
Upravno pravo je grana prava koja uređuje upravnu djelatnost, a čini je skup pravnih normi koje uređuju organizaciju uprave, područje djelovanja, postupak rada i način nadzora i odgovornosti subjekata koji obavljaju upravne poslove.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i Upravno pravo · Vidi više »
Zaklada
Zaklada je institucija čija je svrha točno određena od zakladnika posredstvom njegove imovine.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i Zaklada · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i 2003. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Ministarstvo uprave Republike Hrvatske i 2009. · Vidi više »
