Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Modra

Indeks Modra

Pezinok (mađ. Modor, njem. Modern) je grad u Bratislavskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 26 odnosi: Ateizam, Češka, Česi, Belgija, Bratislava, Bratislavský kraj, Francuska, Gejza II., Gradonačelnik, Katolička Crkva, Luterani, Mađari, Mađarski jezik, Mali Karpati, Nitra, Njemački jezik, Okrug Pezinok, Pokrajine Slovačke, Slaveni, Slobodni kraljevski grad, Slovačka, Slovaci, Srednjoeuropsko vrijeme, Trnava (Slovačka), Velikomoravska Kneževina, 2001..

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Pogledaj Modra i Ateizam

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.

Pogledaj Modra i Češka

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Pogledaj Modra i Česi

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.

Pogledaj Modra i Belgija

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Pogledaj Modra i Bratislava

Bratislavský kraj

Bratislavski kraj jedna od administrativnih regija (pokrajina) Slovačke.

Pogledaj Modra i Bratislavský kraj

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.

Pogledaj Modra i Francuska

Gejza II.

Gejza II. (mađ. II. Géza) (Tolna, 1130. – Budim, 31. svibnja 1162.), ugarsko-hrvatski kralj (1141. – 1162.) iz dinastije Arpadović.

Pogledaj Modra i Gejza II.

Gradonačelnik

Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.

Pogledaj Modra i Gradonačelnik

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Pogledaj Modra i Katolička Crkva

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Pogledaj Modra i Luterani

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Pogledaj Modra i Mađari

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Pogledaj Modra i Mađarski jezik

Mali Karpati

Mali Karpati (slovački: Malé Karpaty, njemački: Kleinen Karpaten) je planinski lanac iz Karpatske skupine koji se prostire u zapadnoj Slovačkoj od Bratislave do Novog Mesta nad Vahom duljine oko 100km.

Pogledaj Modra i Mali Karpati

Nitra

Slovačka.

Pogledaj Modra i Nitra

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Pogledaj Modra i Njemački jezik

Okrug Pezinok

Okrug Pezinok nalazi se u zapadnoj Slovačkoj.

Pogledaj Modra i Okrug Pezinok

Pokrajine Slovačke

Pokrajine Slovačke je administrativna podjela u Slovačkoj.

Pogledaj Modra i Pokrajine Slovačke

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Pogledaj Modra i Slaveni

Slobodni kraljevski grad

1231.

Pogledaj Modra i Slobodni kraljevski grad

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.

Pogledaj Modra i Slovačka

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Pogledaj Modra i Slovaci

Srednjoeuropsko vrijeme

Srednjoeuropsko vrijeme (kraticom: SEV,, fra. heure normale d'Europe centrale, HNEC) јe јedno od imena za vremensku zonu UTC+1.

Pogledaj Modra i Srednjoeuropsko vrijeme

Trnava (Slovačka)

Trnava (njem. Tyrnau, mađ. Nagyszombat, lat. Tyrnavia) grad je na zapadu Slovačke.

Pogledaj Modra i Trnava (Slovačka)

Velikomoravska Kneževina

Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.

Pogledaj Modra i Velikomoravska Kneževina

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Pogledaj Modra i 2001.